SEKS I HRVATI: Nije dobro u “hrvatskoj postelji” – 17 milijuna troši se na lijekove!
Ovisnost o pornografiji tema je o kojoj se dosad u Hrvatskoj jako malo govorilo, no ovih su dana u javnosti izneseni podatci poput onoga da se Hrvatska nalazi na 51. mjestu prema učestalosti gledanja pornografije, iako je prema broju stanovnika na 126. mjestu.
Kako je upozoreno i na nedavnoj međunarodnoj konferenciji o ovoj temi u Zagrebu, videospotovi, serije, filmovi, industrija donjeg rublja i reklame često su izvor neprimjerenih sadržaja koje se može usporediti s pornografijom. Takva prihvaćenost neprimjerenih sadržaja dovela je i do promiskuitetnog seksualnog ponašanja, upuštanja mladih u seksualne odnose “za jednu noć” i sve ranije stupanje u odnose, a sve je češće slanje golišavih fotografija ili neka druga vrsta virtualnog seksualiziranog ponašanja među djecom i mladima.
Nitko ne traži pomoć
Brojke govore kako su adolescenti u Hrvatskoj uz ovisnosti o alkoholu i klađenju, i po ovisnosti o pornografiji u samom vrhu europske ljestvice. Teško je, smatraju stručnjaci, ostati imun na svakodnevno “serviranje” sadržaja koji impliciraju seksualnost. Dok se nekada pazilo da sadržaji “prožeti” ovom temom budu prikazivani u kasnijim, večernjim satima, više toga nema. Brojne TV reklame govore tome u prilog, odašilju dvosmislene poruke, a sve se svodi na isto – seks.
Da u, kako kaže jedan naš sugovornik, “hrvatskoj postelji” nešto ne štima s druge strane svjedoči i unosan šverc lijekova za seksualnu potenciju. Ovih dana pisali smo o zapljeni najveće količine lijekova za erektilnu disfunkciju kod Vinkovca, vrijednih oko 800 tisuća kuna. Hrvati, kako se moglo potom čuti u javnosti, godišnje potroše čak 17 milijuna kuna na spomenutu vrstu lijekova, piše Glas Slavonije.
No, je li ovisnost o pornografiji u Hrvatskoj došla do tog stupnja da su ju ovisnici spremni priznati i potražiti pomoć? Ako je suditi prema iskustvu udruge za borbu protiv ovisnosti “Ne-ovisnost”, čija se terapijska zajednica nalazi u Vrbici nedaleko od Đakova – nije.
– Do sada nismo imali ni jedan upit vezan uz tu vrstu ovisnosti. Nismo ništa radili o tom pitanju, pa se nismo ni educirali. U nas su standardni tipovi ovisnosti: droga, alkohol, kockanje, klađenje i u posljednje vrijeme znatno intenzivnije ovisnosti o internetu, modernim tehnologijama uopće, PC igricama. Obično kada vidimo da nešto kreće, pripremamo se i tražimo nekakvu edukaciju. Bude li upita, adekvatno ćemo odgovoriti. Možemo se brzo pripremiti, nađemo nekog od stručnjaka kojeg angažiramo kao voditelja edukacije i mentora. Sve ovisnosti su zapravo vrlo slične. Mi koristimo iskustva zapadnih zemalja, vidimo što su oni radili na tom području, što je učinkovito, pa i sami idemo u tom smjeru – kaže predsjednik udruge “Ne-ovisnost” Tomislav Mišetić.
Zabrane nisu rješenje
Psihologinja Mirjana Nazor smatra kako je s mladima potrebno otvoreno razgovarati, a dio problema vidi i u, kako kaže, zabranama.
– Vjerujem da tu ima svega pomalo. Možda, s jedne strane, kako je veliki broj mladih, to je samo moje nagađanje, uključen u vjeronauk u školama, vjerojatno i tamo slušaju o odgađanju spolne aktivnosti sve do stupanja u brak. Međutim, jasno je da u toj dobi hormoni rade svoje. Prema tome, ako se ne smije stupati u spolnu aktivnost, ako se anatemizira masturbiranje, onda im ne preostaje ništa drugo nego pornografija, bilo na internetu ili preko časopisa ili drukčije.
Naprosto, ta sfera seksualnosti je prisutna, to je sigurno – kaže prof. Mirjana Nazor. Dodaje i kako se boji da ni odrasli, ni kao roditelji, učitelji ili vjeroučitelji, tome ne pristupaju na dobar način.
– Samo zabrana, plašenje mladih da će to izazvati probleme, neuroze ili nešto drugo neće donijeti rezultate. Trebalo bi otvoreno razgovarati s mladima o tome da je i seksualna sfera oblik života, naravno da prerano stupanje u spolne odnose može imati vrlo teške i loše posljedice, i da to zahtijeva određenu odgovornost – kaže prof. Nazor uz poruku da mladima, odnosno djeci, treba otvoreno odgovoriti već na prvo pitanje o spolnosti.
Ovisnost ili poremećaj u ponašanju?
Profesor psihologije Siniša Brlas smatra kako su ovisnosti o pornografiji, kocki, internetu, igricama na sreću, zapravo poremećaji u ponašanju.
“To su situacije u kojima čovjek gubi kontrolu nad svojim ponašanjem. U tom se smislu i tretman usmjerava nekakvoj modifikaciji ponašanja, znači promjeni stavova, a na temelju toga i promjeni ponašanja. Za razliku od ovisnosti o drogama, alkoholu, gdje se razvija reakcija organizma s obzirom na procese u mozgu i psihička i fizička ovisnost, vi kod pornografije ili kocke nemate tog aspekta unosa nekakve tvari koja će prouzročiti psihoaktivni efekt u mozgu.
Kod droga i alkohola naglasak je na unosu psihoaktivne tvari koja čini određene promjene u mozgu i zbog toga mozak želi ponoviti to iskustvo koje je dovelo do ugode kod uzimanja tih sredstava. Priča se vrti u krug. To je čista fiziološka reakcija jer to djeluje na centre ugode u mogu. Pornografija i slično ponašanja su koja se manifestiraju jer čovjek gubi kontrolu nad svojim ponašanjem”, kaže prof. Brlas.
Prof. Melita Schmitz iz Osnovne škole Eugena Kumičića Slatina kaže kako je sudjelovala na nedavnoj međunarodnoj konferenciji na kojoj je bilo govora o temi povećanja ovisnosti o pornografiji.
“Današnje digitalne tehnologije koliko god bile dobre donijele su mnogo zla. To je dostupnost svakojakih sadržaja. Na konferenciji smo imali priliku vidjeti rezultate istraživanja kako gledanje pornografije utječe na razvoj osobnosti djeteta, i to baš na mozak. Pokazali su nam magnetske rezonance, mogu se vidjeti fiziološke promjene u strukturi mozga, a da ne govorim o ponašanju gdje je prisutna bezvoljnost, nemogućnost ostvarivanja fizičkog kontakta…”, kaže prof. Schmitz.