REFORMA HITNE: Kako će izgledati uz manjak i potplaćenost sestara i liječnika?

Do kraja svibnja traje javna rasprava o predstojećoj reformi zdravstva i prvim planovima – povećanju dopunskog osiguranja i reorganizaciji Hitne. Provjerili smo što o reformi kaže zdravstveno osoblje – medicinske sestre i tehničari, a što liječnici.

Nedavno predstavljajući reformu Hitne medicinske pomoći ministar Dario Nakić priznao je da bi u praksi najveći problem mogao biti nedostatak liječnika. ‘‘ Za podizanje postojećeg standarda trebat će dodatni broj unutar sustava‘‘, poručio je, a prenosi Media servis

‘To ćemo postići kroz povećanje upisa studenata na medicinske fakultete s kojima sam već razgovarao, povećat ćemo dobnu granicu za odlazak u mirovinu za pojedine kategorije. I ono što ćemo omogućiti da liječnici iz bolnica ili drugih ustanova ili iz ordinacija hitne medicine ili domova zdravlja, bez obzira jesu li koncesionari, da također mogu sudjelovati u radu Hitne. I zato onaj pravilnik da onaj tko želi, tko može, tko hoće, može dodatno raditi i na taj način da pokrijemo taj nedostatak liječnika koji je sada‘‘, rekao je ministar zdravlja.

No problem je i manjak medicinskih sestara i tehničara, upozorava predsjednica Sindikata Anica Prašnjak ukazujući na deficit iz Nacionalne strategije razvoja zdravstva od 2012.do 2020.godine.‘‘Medicinskih sestara nedostaje 12 i pol tisuća. Stvarno ne znam otkud nam u ovoj državi takva hrabrost reći za jednu struku da nedostaje i prevaliti na leđa drugoj struci koje također nedostaje. U ovom nedostatku sestara, njihove potplaćenosti i nedovoljne educiranosti to prebaciti na njih, mislim da je stvarno ishitreno i da to trebamo dogovoriti‘‘. Govori Prašnjak komentirajući najavljene promjene u Hitnoj, gdje bi upravo sestre i tehničare pripao dodatni posao, kao i odgovornost procjene stanja pacijenata. Smatra da je za to nužna dodatna edukacija.

Ministar Nakić pak ne vidi nema išta sporno. Prema Zakonu o sestrinstvu, napominje, sestre rade trijažu u objedinjenim bolničkim prijemima i imaju obvezu konzultirati se s liječnikom. ‘‘Na trijažnim sestrama je da budu prvostupnice sestrinstva s najmanje jednom godinom staža u Hitnoj službi. Kako u Hrvatskoj nemamo dovoljno prvostupnica, ostavljamo mogućnost da to budu i sestre sa srednjom medicinskom školom s najmanje tri godina rada u hitnim službama. To sad već radimo, nije ništa novo što ne postoji unutar sustava‘‘, objašnjava Nakić.

‘‘To se mora dogovoriti na razini naše Komore, stručnih udruga i ministarstva dogovoriti. Ali smatram da one bez obzira koje razine obrazovanja, bez dodatne edukacije nisu spremne. Kompetencije u ovom trenutku nisu takve da bi sestre mogle preuzeti tu vrlo veliku odgovornost na sebe u trijaži bolesnika u Hitnoj‘‘, smatra Prašnjak.

Dopredsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) Ada Barić ne vidi problem u educiranosti sestara za trijažu, već, za razliku od ministra, u postojećem zakonskom okviru.

‘‘Postoji velika većina djelatnosti u kojima bi medicinske sestre općenito mogle preuzeti neke poslove koje su radili liječnici, kao što se to najnormalnije radi u svijetu. No međutim, moraju biti osigurane promjenom Zakona o sestrinstvu. Dok se to ne dogodi, mislim da nije korektno inzistirati na nekakvim reformskim potezima i praktički izlagati ljude nezakonitim radnjama, a za to realno ovog časa nema potrebe. U svakom slučaju pozdravljamo reformu, ali se nadamo i zakonskim promjenama relativno brzo‘‘, kazala je Barić. Hoće li takva inicijativa doći iz Hrvatske komore medicinskih sestara, ostaje vidjeti. Liječnici, barem oni bolnički, u reformi Hitne prepoznaju dobrodošlo rasterećenje bolničkih prijema od pacijenata koji su igrom prilika zaobilazili obiteljsku odnosno primarnu medicinu. S druge strane, Prašnjak upozorava nižu se nedoumice kako će sve to izgledati u praksi, pa navodi jednu‘‘Sestre se isto pitaju. Neće vjerojatno biti nekog blagajnika uz nju koji će 24 sata 365 dana u godini naplaćivati 150 ili 75 kuna. Mi se pitamo hoćemo li biti trijažeri ili blagajnici? To je također jedno veliko pitanje – tko će preuzimati novce, tko će od koga preuzimati, tko će kome davati? Sestre od pacijenata? Sestre na Finu?‘‘, rezimira Prašnjak. Jedno je sigurno. A to je da će kao i sve dosadašnje, i ova reforma na kraju ići preko džepa poreznih obveznika