PRENOSIMO: Švicarci nemaju more, ali imaju slobodu i odgovornost

Švicarski birači prošloga su tjedna velikom većinom glasova odbacili prijedlog uvođenja zajamčenog minimalnog dohotka za sve građane.

Uvođenje minimalnog dohotka od 2.500 švicarskih franaka trebalo je zamijeniti sve oblike socijalne pomoći. Na referendumu koji je održan u nedjelju, 77 posto birača reklo je “ne” ovom planu preraspodjele bogatstva.

Prema prijedlogu, svaki je odrasli Švicarac trebao dobiti oko 17.000 kuna mjesečno, dok je svakom maloljetnom građaninu trebalo pripasti oko 4.250 kn, piše protivporeza.hr. Prihod je trebao biti zajamčen svima, bez obzira na to jesu li zaposleni ili ne. Ovo nije prvi referendum na kojem su Švicarci pokazali da razumiju osnovne zakone ekonomije. Nedavno su na referendumima odbijali i ograničavanje menadžerskih primanja te uvođenje zakona o minimalnoj plaći.

Njihova vlada je procijenila da bi ovaj plan porezne obveznike stajao oko 208 milijardi franaka na godinu. Kao glavnu negativnu posljedicu uvođenja zajamčenog minimalnog dohotka navode slabljenje švicarskog gospodarstva te veliki pad motivacije građana za radom, posebno onih koji primaju ispodprosječne plaće. Većinu potrebnih troškova ovoga plana pokrio bi novac od postojećih socijalnih naknada, no manjak od 25 milijardi franaka morao bi se nadoknaditi velikim rezovima potrošnje ili povećanjima poreza.

Zašto odbiti “besplatni” novac?

Hrvati često sanjaju o švicarskom standardu. Ako želimo biti uspješni kao Švicarska, vrijeme je da počnemo razmišljati kao Švicarci. Oni više cijene niske poreze i slobodu nego dijeljenje novca poreznih obveznika šakom i kapom. Svjesni su da je taj novac njihov te su odlučni u nastojanju da njihov i ostane.

Da je kojim slučajem ovakvo pitanje bilo postavljeno na referendumu u Hrvatskoj, uvjeren sam da bi više od devedeset posto hrvatskih glasača izabralo suprotan odgovor. U našoj se državi nitko ne bi pitao odakle dolazi novac koji bi trebao biti poklonjen ljudima, a kamoli o dugoročnim posljedicama uvođenja ovog zakona. Probajte zamisliti rezultate referenduma u Hrvatskoj kad bi mjesečni iznos poklonjenog novca kojim slučajem iznosio 100 000 kuna – vjerojatno bismo se približili sto postotnoj podršci.

Želimo li postati razvijeni i bogati kao Švicarska, onda ćemo se morati početi i ponašati kao Švicarci. Oni jako dobro znaju zašto spadaju u najrazvijenije i najbogatije zemlje svijeta. Standardna stopa PDV-a iznosi 8 posto, dok se za neke proizvode primjenjuje niža međustopa od 2,5 posto. U Hrvatskoj PDV iznosi 25 posto, a o međustopama od 2,5 posto možemo samo sanjati. Nezaposlenih je samo 3 i pol posto, a i oni bi posao sigurno našli kada bi stvarno željeli raditi.

Ekonomske slobode u Hrvatskoj među najnižima u Europi

Umjesto da se ugledamo na Švicarsku i smanjimo poreze te ukinemo nepotrebne namete, mi učinkovitost vlade mjerimo prema broju donesenih zakona. Naši birači na izborima nagrađuju one koji donose što brojnije zakone i uvode nove poreze misleći pritom da time sebi čine dobro. Zato i jesmo tu gdje jesmo, na dnu Europe. Ekonomske slobode u Hrvatskoj među najnižima su u Europi, a stope poreza među najvišim.

Hrvatski birači moraju shvatiti da državna vlast nema čarobni štapić kojim stvara novac. Sve što ima, nekome je prethodno otela, a sve što nekome pokloni, dala je samo zato da bi ojačala vlastitu moć. Glavno oružje državnih vlasti jest poklanjanje tuđeg novca kako bi kupili glasove biračkog tijela. Svaku kunu koju država nekome pokloni, prethodno je morala oduzeti nekome tko je taj novac zaradio.

Svi oni koji žele, uvijek su slobodni od svojih prihoda omogućiti drugima da ne rade, ali neka maknu ruke s tuđe imovine. Ljudi koji razmišljaju dugoročno kao Švicarci nikada neće pristati na pljačku poreznih obveznika pod krinkom ekonomske sigurnosti.

Napomena:

• Stranica “Protiv poreza” inicijativa je slobodnih ljudi koji cijene privatno vlasništvo i žele očuvati pravo odlučivanja o vlastitom životu i životima svoje djece.
• Ciljevi:
  – smanjenje porezne presije u HR

  – povećanje svijesti građana o štetnosti poreza za gospodarstvo

  – ukidanje nepotrebnih poreza i nameta

  – smanjenje ovlasti države

  – stvaranje uvjeta za gospodarski rast