POLITIKA: Milivoj Pašiček – Do kada će ulizice i uhljeb-demokrati strahovladati u Saboru?

Podijelite članak

Milivoj Pašiček: Slijede li nakon registra izdajica registri berača kestena, splitske rive, „lovaca“ na generala Gotovinu..? 2

Piše: Milivoj Pašiček

U Hrvatski sabor tijekom cijele 2018. godine građani su upirali prstom kao u najgoru instituciju u Hrvatskoj, a o tome su svjedočile mnoge ankete. Sabornica je bila mjesto silovanja demokracije, jezika netrpeljivosti, govora kakvih je teško čuti i u gostionicama, uvreda u kojima se moglo čuti da bahati dizač ruku vladajućih najaktivnijeg zastupnika naziva čobanom, i još mnogo toga.

Silovanje nametnutog dnevnog reda, gdje se vrlo često o važnim zakonima raspravljalo u sitne večernje sate, i to uglavnom pred nekoliko zastupnika, na kraju su oporbeni zastupnici morali spriječiti pravom okupacijom govornice, kako bi od predsjedavajućeg istjerali pravdu. Vladajući su taj čin nazivali cirkusom i sumrakom demokracije, iako je oporba samo koristila legitimni način političke borbe.

No, prava je istina kako su HDZ i njegovi sateliti i preletači pretvorili Sabor u loš činovnički ured u kojem se sustavno potkopavaju demokratski principi i slijepo potvrđuju odluke vlade, često a da se niti točno ne zna za što se glasa. Jer, bilo je moguće vidjeti kako ta dresirana vojska uhljeba glasa i prije no što se formulira ono za što valja odlučiti „za“ ili „protiv“. Sabor je postao mjesto gdje egzekutiva dominira nad legislativom, ili vlada nad parlamentom, gdje vladajući bahato ubijaju sve što je od oporbe i provode baš sve što im se prohtije. I to bez obzira što, iako glumataju, moraju biti svjesni kako Hrvatski sabor nikada u povijesti nije manje odražavao volju građana nego danas, jer je čak 28 zastupnika promijenilo svoje političke ideje i dresove, na taj način posve negirajući volju građana koji su ih izabrali. A vladajući su u ime nekog novog morala prihvatili te izdajnike i prebjege svih stranaka, kako bi skrpali većinu.

Novim Poslovnikom iz HDZ radionice oporba je posve utišana, a kada se i javi slijede opomene, oduzimanje riječi, kao i izbacivanje iz sabornice. Naravno, kriteriji su takvi da su vladajući koliko se to god može zaštićeni. O tome najbolje svjedoče podaci. HDZ-ovim zastupnicima nikada nije oduzeta riječ. S druge pak strane oporbi – SDP-u je pak riječ oduzeta 19 puta, Mostu 16, Živom zidu 7 puta. Živozidaši su pak najviše puta udaljeni sa sjednice, čak pet puta. Mostovci su udaljeni tri puta. Po jedanput su udaljeni zastupnici SDP-a i Hrasta. HDZ-ovci niti jednom!

Kada se o oduzimanju riječi radi i o udaljavanju s govornice zorno pokazuje slučaj kada je predsjedavajući Milijan Brkić, udaljio Ivana Pernara na pravdi Boga. Brkić se pozivao na članak 238, iako se Pernar ni po čemu o njega nije ogriješio. Jer u tom članku jasno stoji: „Zastupnik tijekom iznošenja rasprave ne smije: govoriti o temi koja nije predmet rasprave, govoriti bez prethodnog odobrenja predsjedatelja, svojim upadicama ili na drugi način ometati govornika, započeti govoriti o drugoj temi za koju nije dobio riječ ako se javio za povredu Poslovnika, omalovažavati ili vrijeđati predsjedatelja ili druge zastupnike, svojim ponašanjem odstupati od općih pravila ponašanja u Saboru, na drugi način remetiti red na sjednici“.

Bilo je vidljivo da se, znači, Pernar nije ogriješio o čl. 238, a svejedno mu se prijetilo stražom, pa je sam otišao od govornice. A sve se dogodilo samo zato što je u svom govoru nekoliko puta spomenuo ime Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH, što se predsjedavajućem Brkiću nije svidjelo.

Uhljeb demokracija, koju vladajući promiču u Saboru, pretvarajući šaroliku gardu glasača u poslušnike, gadi se sve više narodu, koji se pita kako to da nikoga u tom Saboru nije sram što žive u zemlji u kojoj se kupuju saborski zastupnici, u kojoj je politička korupcija postala normalna pojava. Narod se pita do kada će ti uhljeb demokrati misliti da je u redu da godišnje imaju 149 dana raznih godišnjih odmora, da beru dobre plaće od dvadesetak tisuća kuna ii razne dodatke, a dižu ruke protiv naroda kada njihovi genijalci tvrde kako se s 3000 kuna može dostojanstveno živjeti.

No, što i očekivati od onih koji uvijek nekome vire iz stražnjice, licemjera bez svojeg stava i mišljenja, karakternih nula, uvlakača svih kategorija, ulizica… A o njima je odavno sve rekao Meša Selimović u svojoj Tvrđavi: „Ulizice – to su za mene najgori ljudi na svijetu, najštetniji, najpokvareniji. Oni podržavaju svaku vlast, oni i jesu vlast, oni siju strah bez milosti, bez ikakvog obzira, hladni kao led, oštri kao nož, kao psi vjerni svakoj državi, kao kurve nevjerni svakom pojedincu, najmanje ljudi od svih ljudi. Dok njih bude nema sreće na svijetu, jer će uništiti sve što je istinska ljudska vrijednost“.

 

Komentiraj