POGLED PREKO GRANICE: Što kažu Slovenci o Tromblonovoj “regati”?

Podijelite članak
Ilustracija
Ilustracija

Iako je ratni veteran Petar Janjić Tromblon reterirao i za 3. veljače najavio miroljubivu protestno-komemorativnu regatu u Piranskom zaljevu, iz Slovenije upozoravaju Europu na “hrvatsku pomorsku invaziju na Sloveniju”.

Iako je ratni veteran i umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske Petar Janjić Tromblon znatno ublažio svoju retoriku i umjesto najavljenog konvoja stotinu hrvatskih brodica prema Piranskom zaljevu za 3. veljače najavio “regatu za razum”, u Sloveniji i dalje reagiraju burno, nazivajući Janjićevu akciju “pomorskom invazijom na Sloveniju”. Janjić je prošlog tjedna premijeru Andreju Plenkoviću dao 78 sati da riješi problem u Piranskom zaljevu, jer da će u protivnom to učiniti on sa svojim konvojem, no onda je, uoči subotnjeg isteka ultimatuma, rok produljio do ponedjeljka.

Premijer Plenković nije reagirao na Janjićevu provokaciju, ali komentirao je sličan poziv eurozastupnice Ruže Tomašić da u Piranski zaljev pošalje vojsku i policiju, poručivši da Hrvatska “neće ratovati sa Slovencima”. “Budimo realni, skijajmo”, kazao je opušteno premijer. No čini se da su Plenkovićevi suradnici odradili svoje, jer je Janjić u međuvremenu reterirao. Po isteku drugog ultimatuma prvotno ratoborni Janjić postao je miroljubiviji, objavivši kako bi konvoj prema Piranskom zaljevu bio preopasan i preskup, piše Deutsche Welle.

Izletnici-prosvjednici morat će platiti ulaznicu

Stoga je odlučio organizirati “regatu za razum”, koju je znakovito nazvao “Piranski zaljev-Savudrijska vala”, i u kojoj bi trebala sudjelovati tri veća turistička izletnička broda. Brodovi bi trebali doploviti do crte sredine u Piranskom zaljevu, gdje će biti spušteni vijenci za  poginule hrvatske branitelje u more. Regata bi trebala okupiti branitelje, ribare, pa čak i navijačke skupine, no svi će morati platiti i ulaznicu od 50 kuna.

Janjić pritom izričito tvrdi kako nije riječ o “pozivu na nasilje, nego pozivu na razum”. Svejedno upozorava slovensku policiju, koju je optužio da se služi “nasiljem i terorizmom”, da ne ometa akciju, jer će u protivnom “snositi odgovornost za neželjena i neplanirana događanja”.

Janjićeva inicijativa izazvala je burne reakcije na društvenim mrežama u Sloveniji, a mediji su naglašavali da njegovu akciju, po Janjićevim riječima, “apsolutno podržava” i predsjednica republike Kolinda Grabar Kitarović. Na opasnost od novih incidenata i nacionalizma uoči sastanka sa šefom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom upozorio je i slovenski predsjednik Borut Pahor. Ljubljansko Delo prisjetilo se slične akcije u Piranskom zaljevu iz 2009. godine, koju je inicirala tadašnja novinarka HTV-a Branka Šeparović. Akcija u kojoj je sudjelovalo 50-tak brodica bila je uperena protiv arbitražnog sporazuma. Slovenski MUP zasad nije odgovorio na pitanje medija kako će reagirati na Janjićevu regatu.

Peterleovo pismo čelnicima EU

Najozbiljnija reakcija na ovu akciju stiže od slovenskog europarlamentarca i bivšeg premijera Alojza Peterlea, koji je u pismu čelnicima glavnih europskih institucija poručio kako je “poštivanje međunarodnog prava” bolje od “pomorske invazije na Sloveniju”, upozoravajući Europsku komisiju da mora reagirati jer je u protivnom moguće “otvaranje Pandorine kutije na Balkanu”. Ugledni slovenski političar u pismu predsjednicima  Europske komisije, Europskog parlamenta i Europskog vijeća Jean-Claudeu Junckeru, Donaldu Tusku i Antoniju Tajaniju sebe predstavlja kao osobu koja dobro pozna genezu slovensko-hrvatskog graničnog pitanja i koji je podržavao Hrvatsku i primio visoko hrvatsko odličje za sudjelovanje u procesu njezinog osamostaljenja.

Peterle u pismu upozorava kako je u Hrvatskoj pola godine nakon objave arbitražne odluke došlo do “nove politizacije na nacionalističkoj osnovi”. “Zbog nepoštivanja međunarodnog prava i dolazi do iskazivanja političke volje koja nije na strani prava i može predstavljati prijetnju miru, pri čemu posebno mislim na poziv na civilnu pomorsku invaziju Hrvatske na Sloveniju”, piše Peterle europskim čelnicima. U izjavi Slovenskoj televiziji Peterle dodatno objašnjava da bi dolazak hrvatskih brodova do crte sredine Piranskog zaljeva predstavljao invaziju jer je taj dio zaljeva arbitražnom odlukom pripao Sloveniji.

Slovenski kolumnist i profesor socijalne i političke psihologije Vlado Miheljak primjećuje da “bizarni sporovi” kakav je po njegovom mišljenju i hrvatsko-slovenski spor u Piranskom zaljevu u pravilu privlače egzotične tipove s jedne i druge strane. “Takvi slučajevi senzibiliziraju osobe koje nekonvencionalno reagiraju, bez obzira je li riječ o Jošku Jorasu na slovenskoj ili veteranu Janjiću na hrvatskoj strani. Riječ je o ljudima koji žive ili od sjećanja ili od budalaština”, smatra Miheljak, koji pritom podvlači da najveći problem hrvatsko-slovenskih odnosa nisu takvi “egzotični tipovi”.

Hrvatska se zaletjela

“Oni nisu ni zakomplicirali odnose Hrvatske i Slovenije, a pogotovo ih ne mogu razriješiti. Problem je što iza ove kulise koju stvaraju ovakvi tipovi postoji ozbiljan problem, a taj problem svakako nije problem neriješene granice, jer to i nije ozbiljan problem. Najveći je problem naših odnosa nesposobnost politike i čak mislim da političari na jednoj i drugoj strani, iako nisam zagovornik teorija urote, jako dobro žive od nerješavanja ovog problema. Problem je u političarima koji ne vide horizont politike, i naše i vaše, na žalost”, mišljenja je ugledni slovenski analitičar.

O tome, po njegovom mišljenju, svjedoče dosadašnji neuspješni pokušaji da se bilateralnim putem riješi ovaj problem. Jer osim pokušaja premijera Drnovšeka i Račana, Miheljak smatra da i nije bilo ozbiljnijeg pokušaja da se okonča ovaj spor. “Slovenija je zatim počela uvjetovati hrvatsko pristupanje EU rješenjem ovog pitanja i tada je Hrvatska morala prihvatiti nametnutu arbitražu. Nisam zagovornik slovenske politike, štoviše, češće sam njezin kritičar, ali mislim da je hrvatska garnitura pogriješila zato što je napustila arbitražni postupak. Ne ulazeći ovdje u razloge za to – a znamo da su i jedni i drugi tijekom postupka činili nedopuštene stvari – arbitražna odluka nije nepovoljna za Hrvatsku, daleko od toga. Ta je odluka za Hrvatsku puno ugodnija od sporazuma Račan-Drnovšek. Ovom odlukom nitko ništa ne dobiva, niti gubi. Zato mislim da se Hrvatska zaletjela, a sada se iz te situacije ne zna izvući. Kao što vidimo, političari su ovdje naš najveći problem, a ne egzotični tipovi kao što su Janjić ili Joras”, uvjeren je Miheljak.

Komentiraj