ODLUKA SUDA U HAAGU: Prliću 25, Stojiću 20, Praljku 20 godina zatvora…
Šestorici čelnika Herceg- Bosne Haški sud je danas pravomoćno izrekao ukupno 111 godina zatvora za zločine nad muslimanima u BiH; Prliću 25, Stojiću, Praljku i Petkoviću po 20 godina, Ćoriću 16 i Pušiću 10 godina zatvora.
Nakon što mu je pročitana presuda Praljak je u sudnici popio otrov, a kasnije je preminuo u bolnici, o čemu čitajte OVDJE.
Žalbeno vijeće Haškog suda, podsjetimo, prekinulo je danas ročište na kojem je izricalo presudu šestorici čelnika Herceg- Bosne i to nakon što je Slobodan Praljak pred sudskim vijećem popio sadržaj bočice, a za koji njegovi odvjetnici tvrde da je otrov.
Prije incidenta Prliću je potvrđena kazna zatvora od 25 godina, a Stojiću i Praljku od 20 godina.
Podsjećamo, čelnici bosanskohercegovačkih Hrvata nepravomoćno su u svibnju 2013. osuđeni na ukupno 111 godina zatvora zbog ubojstva, silovanja, deportacije, zatvaranja, uništavanja imovine širokih razmjera i drugih zločina.
Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.
Žalbeno je vijeće utvrdilo da je prvostupanjskom presudom pravilno utvrđeno postojanje međunarodnog oružanog sukoba te da je pravilno utvrđeno da je Hrvatska provodila kontrolu preko lokalnih tijela u Herceg-Bosni što potvrđuje da je postojalo stanje okupacije. Žalbeno vijeće odbacilo je i žalbene osnove u kojima se tvrdilo da nije postojao udruženi zločinački pothvat.Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, u prvostupanjskoj presudi zaključilo je da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-1994. godine bio međunarodni sukob uz umiješanost Hrvatske te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana.
Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava etnički čistog hrvatskog entiteta barem djelomično u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovno ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom. Vijeće je zaključilo da su HVO i HZHB bili u funkciji ostvarivanja različitih aspekata zajedničkog zločinačkog cilja uspostave etnički homogenog prostora.
Prema nepravomoćnoj presudi u pothvatu su sudjelovali bivši predsjednik Franjo Tuđman, bivši ministar obrane Gojko Šušak i bivši načelnik Glavnog stožera HV-a general Janko Bobetko, bivši čelnik Herceg-Bosne Mate Boban, bivši predsjednik vlade Herceg-Bosne Jadranko Prlić, bivši ministar obrane Bruno Stojić, bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić i tadašnji načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić.