O TOME SE GOVORI: Zemlja pivopija sve više pije bezalkoholno
Bezalkoholno pivo je sedamdesetih godina, kada se pojavilo na tržištu, bilo na meti podsmijeha. Danas je ono standard u njemačkim kafićima i restoranima. Gubi li to u Njemačkoj alkohol na značaju?
Svi koji su odrastali 90-ih godina nisu znali ni za chia-sjemenke, ni za zelene mutne sokove, ni za tofu-šnicle. Zdrav način života je tada važilo kao nešto, što kvari zabavu, fitnes je bio gubljenje vremena. Boce s natpisom „bezalkoholno” su se mogle vidjeti samo na nekom porodičnom slavlju na koje je bio pozvan i stric koji ne pije alkoholna pića.
No vremena su se promijenila. Bezalkoholno pivo je danas standardni dio ponude u njemačkim kafićima, ponekad se nudi i više vrsta tog napitka, na primjer, kelnsko ili pšenično bezalkoholno pivo. Danas na terasi nekog kafića, kada je ljetnja vrućina i kada čovjek ne želi da ga alkohol udari u glavu, mnogi naručuju bezalkoholno pivo, i pri tome nema ciničnih komentara. Ovaj trend potvrđuju i statistike; prodaja bezalkoholnih piva je u Njemačkoj u svibnju ove godine bio za 6,5 posto veći nego u istom mjesecu prošle godine, piše Deutsche Welle.
Što se to dešava s Nijemcima?
Pivo spada u trojstvo predrasuda o Nijemcima u inonzemstvu: Ramstein, kobasice, pivo! Najstariji dosad poznat recept za pravljenje pive potiče iz Kine; glavni svjetski izvoznik piva je Meksiko – ali Njemačka je smislila zapovijest o čistoći piva. To je puristički zakon iz 1516. godine koji je od Nijemaca načinio pivsku naciju. Njime se određuje da se pivo mora spravljati samo od četiri sastojka: vode, hmelja, slada i kvasca.
Umjetnost spravljanja piva počiva na procesu vrenja u kojem nastaje alkohol. Kako onda bezalkoholno pivo uopće može biti pravo pivo? Njemački pivari su se godinama bavili tim pitanjem i razvili dva kompleksna postupka. Ili se etanol naknadno odstranjuje, ili se proces vrenja prekida kada se dostigne količina alkohola od 0,5 odsto. Jer, i u bezalkoholnim pivima postoje tragovi alkohola. No, oni, prema opisu Saveza pivara, „nemaju nikakvo psihološko djelovanje na ljudsko tijelo”.I dok je u početku samo nekoliko njemačkih pivara nudilo bezalkoholne vrste piva, danas su svi u tom biznisu. Važno je napomenuti i da Nijemci iz godine u godinu piju sve manje piva. Dok su 1970. godine, prema portalu „Statista”, pili 140 litara godišnje po glavi stanovnika, 2018. je potrošnja iznosila nešto manje od 100 litara. „Bezalkoholno pivo je jedina vrsta piva čija se potrošnja povećava”, kaže Marcus Strobl s Instituta za istraživanje tržišta Nielsen.Stiglo se do novog ukusa
Postaje li to Njemačka polako sve trijeznija? Sedamdesetih godina su se na tržištu pojavile prve vrste namijenjene vozačima, sa nazivima koji su čak bili namjenski, na primjer: „Bitburger drive”. Od 2010. godine mnoga bezalkoholna piva se reklamiraju kao izotonični sportski napici. „Nešto što pijem kada sam aktivan i kada su mi potrebni minerali i vitamini”, objašnjava Strobl. A pet godina kasnije pojavile su se i sorte pomiješane sa limunadom, u Njemačkoj poznate i pod nazivom Radler.
„Bezalkoholno pivo postaje osvježavajući napitak. To je danas neka vrsta gorke zamjene za limunadu ili sok od jabuka. Stalno se nalaze novi povodi za pijenje bazalkoholnog piva”, kaže Strobl: „U Njemačkoj više nitko ne mora zaobilaziti pivo, ako ne želi piti alkohol”.
A u Berlinu?
No na stranu trendovi i statistike: što na sve to kažu barmeni? Letna večer u jednom coctail-baru u Berlinu. Svi stolovi su zauzeti, a na karti pića je sva sila „moktela”, bezalkoholnih varijanti poznatih koktela kao što su “Pina Colada”, “Caipirinha” ili “Bloody Mary”. Prodaje li se više takvih pića više nego prije? Na to pitanje, barmen samo odmahuje glavom: „Ljudi općenito piju manje”.
To je zapravo zapanjujuće kada se ima na umu u kojoj mjeri je alkohol društveno prihvaćen, mada svi znaju da je štetan po zdravlje. A postoje i drugi trendovi kao što su “Ecstatic Dance” ili “Sober Sensation Party”, javni patriji na kojima se uopće ne toči alkohol.
One su još uvijek izuzetak u Berlinu, toj prijestolnici partija i zabave. No, možda su to ipak pokazatelj trendova među mladima danas. Tako je nedavno objavljen podatak njemačke Savezne centrale za zdravstveno prosvjećivanje, da samo još 8,7 posto mladih do 17 godina starosti navodi da jednom nedjeljno pije alkohol. 2004. godine je takvih bilo 21,2 posto?