O TOME SE GOVORI: Trebaju li veće ovlasti predsjednika – kraljevstvo da ili ne?

Sve smo bliži predsjedničkim izborima, sve je više kandidata, a među njima ima i onih koji smatraju da su potrebne promijene Ustava kako bi predsjednik imao veće ovasti. Je li to ispravan smjer?

Izvor: Media servis

Veće ovlasti predsjednika Republike, kakve zagovara pjevač, ekonomist i odnedavno predsjednički kandidat Miroslav Škoro, postoje u nekim državama Europske unije, ponajprije u Francuskoj.

Francuski predsjednik kontrolira sva područja politike, imenuje premijera i sve članove vlade, a ima i ovlasti raspustiti parlament.

“Moj prvi predsjednički potez bit će upućivanje inicijative prema parlamentu za promjenu Ustava. Ja ne želim biti kako vele predsjednik fikus, nego predsjednik koji će imati dovoljno ovlasti za provođenje onih politika za koje će me narod izabrati”, istaknuo je Škoro u svojoj najavi kandidature.

Želi pravo veta, želi raspisivati referendume, sazivati sjednice Vlade, ali i predlagati kandidate za suce Ustavnoga suda. Zapravo, Škoro želi povratak u devedesete u polupredsjednički sustav.

Evo što nam je rekao ustavni stručnjak Zvonimir Lauc.

“Ustav se ne može i ne treba mijenjati u nekom djeliću, stavku ili članku. Ako će se to raditi onda to treba biti temeljem stručne analize. Ako bilo što dodajete u Ustav to se reflektira na cjelinu”, rekao nam je Lauc.

A kako ocjenjuje trenutno stanje s ustavnim ovlastima predsjednika? “Naravno da je legitimno otvarati te teme. Ali što se tiče diobe vlasti, unutar našeg ustavnog rješenja, mislim da je to dobro riješeno. Imajući u vidu posebno stavak 2 članak 4 da te vlasti moraju surađivati. To je bila i ideja kada smo mijenjali Ustav 2000. da se što više aktera uključi u konkretne situacije. Da se ne ostavi manevarski prostor da pojedinac definitivno odlučuje već da se uključe svi koji su relevantni”, dodaje Lauc.

U kojem smjeru treba ići, treba li povećati razinu ovlasti, pitali smo analitičara Žarka Puhovskog.”Po mojem sudu to se do sada nije pokazalo racionalnim u hrvatskoj političkoj situaciji i to iz barem tri razloga. Prvo, imali smo loša iskustva do 2000. Drugo, politička kultura je i dalje nedovoljno demokratski razvijena. I treće, zato što su koncepcije koje se pojavljuju u javnom prostoru nedovoljno jasno formirane i ne može se izvući jasan zaključak kako bi to izgledalo”, kaže Puhovski

.Prema istraživanju, koje je za Novu TV provela agencija IPSOS, čak 64 posto građana nema ništa protiv povećanja ovlasti predsjednika. Upravo suprotno.”Već sam spominjao nisku demokratsku kulturu i to je činjenica. Ali treba biti pošten i reći da je to svjetska moda. Sada se Hrvatska tom demokraturom tuđmanovog tipa pojavljuje na nivou najnovije mode u najvećim gradovima svijeta.

To je moda u Italiji, Poljskoj te na tome i Trump inzistira. Zato je stvar i opasnija”, smatra Puhovski.

Znači li to da tražimo mesije razočarani tradicionalnim politikama i političarima?

“Sigurno ima toga – da se traži mesija. I to se paradoksalno novi mesija traži među zabavljačima. U Italiji, Sloveniji, Ukrajini i sada kod nas”, smatra Puhovski.