NOVO RUHO MEDVEDNICE: U TV tornju rotirajući restoran s vidikovcem, obnovljeni sanatorij Brestovac

Podijelite članak

Na ukupnoj površini od 115 hektara predviđaju se heliodrom, novo akumulacijsko jezero, staza za ljetno sanjkanje i adrenalinski park.

Piše: Branimir Fagač

Izgradnja 300 milijuna kuna (bez PDV-a) vrijedne žičare Sljeme, koja bi svečano trebala biti puštena u promet polovicom 2020. godine, te tunel kroz Sljeme, o kojem gradonačelnik Bandić kaže samo da će biti realiziran “u sedmom mandatu”, planovi su, koji su, nepravedno, u drugi plan “bacili” neke druge, jednako važne i vrijedne projekte.

Naime, ostvare li se nakane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, te Vlade Republike Hrvatske koja je još prije tri godine utvrdila Prijedlog Urbanističkog plana uređenja državnog značaja “Vršna zona”i “Skijaški kompleks”, “staro” će Sljeme Zagrepčani u budućnosti pamtiti tek po starim fotografijama.

Prema tim planovima na Sljemenu bi uskoro trebala nikunti nova gornja stanica žičare, športska dvorana u Tomislavcu, helidrom za hitne intervencije na skijalištima, vidikovac i restoran u TV tornju, staza za ljetno sanjkanje, adrenalinski park.

Izgraditi će se i novo akumulacijsko jezero za veću mogućnost zasnježivanja, skijaške staze će se proširiti, a rekonstruirat će se i vučnice.

žičara

Ljetno sanjkanje u adrenalinskom parku

Prvi izrađeni urbanistički planovi odnose se na “Vršnu zonu” i “Skijaški kompleks” i to na ukupnoj površini od 115 hektara.

Nositelj izrade planova je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a koordinator je Hrvatski zavod za prostorni razvoj. Sve troškove izrade i donošenja spomenutih prostornih planova snosi Grad Zagreb.

“Glavni ciljevi su povećanje sadržaja, a samim time i broj posjetitelja na Sljemenu. Tamo gdje se mogu napraviti novi objekti to će se i dogoditi, a postojeći će biti prenamijenjeni, pa će tako postojeća, sadašnja gornja stanica žičare poslužiti kao informacijsko-edukacijski punkt, uz mogućnost smještaja uredskih ili upravnih prostora”, kažu u Ministarstvu.

Posebna pozornost kod uređenja Medvednice posvetiti će se ljetnim sadržajima, pa će na Činovničkoj livadi biti uređen adrenalinski park na kojem će se u toplijim mjesecima naći staza za ljetno sanjkanje.

Gornja stanica Crvenog spusta biti će sanirana, a na gornjoj stanici Zelenog spusta izgradit će se novi sadržaji. Na Brijestu (Krumpirištu) planirana je izgradnja izletišta.

“Rekonstrukcija radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta” predviđa se za Ciljnu kuću, Sljemensku lugaricu i komunalnu bazu Hortikultura, a obnoviti će se i odašiljač MUP-a.

“Na šumskim površinama Parka prirode Medvednica moguće je označavanje postojećih putova, postavljanje edukacijskih ploča, te osiguravanje vidikovaca do vrha Sljemena”, objašnjava Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja u Urbanističkom planu uređenja Medvednice.

Kružni rotirajući restoran

No, vijest da se u sklopu UPU-a “Vršna zona” Medvednica, predviđa rekonstrukcija i turistička valorizacija vidikovca i restorana na 168 metara visokom TV tornju, arhitekta Krešimira Šavora, te obnova sanatorija Brestovac, pobudila je do sada neviđeni interes.

“Istina je, planira se kompletna rekonstrukcija TV tornja, i to tako da se u njega smjesti ugostiteljski sadržaj na vrhu s vidikovcem. Obnovit će se i Vidikovac, ‘treća ključna točka vršnog platoa’, u kojem će se urediti luksuzni restoran, a ujedno u njegovu podzemnu etažu smjestiti prostorije za brojne skijaške klubove, skladištenje opreme za skijaške staze, te ambulanta i dežurne službe HGSS-a”, kažu u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.

Sanatorij Brestovac (Old)

Dakle, poslije tridesetak godina, kada je bio otvoren i kao turistički objekt za razgledavanje i kao vidikovac (1. svibnja 1983. godine), Sljemenski toranj mogao bi opet zasjati u prvotnom sjaju.

U tornju su za javnost predviđene tri platforme koje se i danas mogu ponovno koristiti. Tako je na najvišoj platformi otvorena terasa, u sredini je kafić, a u donjoj etaži je kupola predviđena kao kružni rotirajući restoran. Unutar tornja postoji i brzo dizalo, tako da ni njegovo ponovno stavljanje u funkciju nije problematično.

“Toranj s obzirom na starost u dobrom je stanju, te je potrebna jedino sanacija s njegove vanjske strane. Uostalom, i dan danas služi za smještaj radio i telekomunikacijske opreme koja se vrlo lako i brzo može premjestiti, ako bude trebalo”, saznajemo iz izvora bliskih OiV-u, te HT-u, koji su ujedino i vlasnici TV tornja.

Na još jednu vrlo važnu činjenicu ukazao je nedavno i dr. sc. Eduard Kušen, koji su dio svoje bogate profesionalne karijere posvetili razvoju ruralnih prostora:

“Zagreb danas nema niti jedan pravi vidikovac, a sljemenski toranj je i projektiran kao takav. Tornjevi toga tipa svuda su u svijetu atrakcija. No, osnovni preduvjet za bilo kakav poslovni uspjeh na Sljemenu, bez obzira radi li se i o takvom turističkom kapacitetu kakav je TV toranj, gradnja je žičare”, smatra Kušen.

Dakle, uskoro bi tako obični građani, skijaši, planinari, rekreativci i turisti mogli uživati u pogledu koji puca s vrha planine na sve strane svijeta.

Naime, za lijepa vremena s vidikovca se, osim grada Zagreba i okolice, jasno vidi cijelo Zagorje, ali i dobar dio sjeverozapadne Slovenije i čak slovenskih Alpa!

Lječilište Brestovac 1933. godine
Lječilište Brestovac 1933. godine

Zagrebačka klinika Schwarzwald

Iako su dosta oprezni u izjavama, iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja u javnost su “procurile” informacije o detaljnoj obnovi i rekonstrukciji još jednog sljemenskog zaboravljenog dragulja – nekadašnjeg sanatorija Brestovac, svojevrsne “Zagrebačke klinike Schwarzwald”.

Sanatorij Brestovac otvoren je daleke 1909. godine, kao prvo specijalizirano lječilište za plućne bolesti u ovom dijelu Europe. U njemu je postojala knjižnica, kino-dvorana, ali i gospodarski objekti poput mljekare, pekarnice ili farme svinja. Zatvoren je 1968. godine zbog promjena u zdravstvenom sustavu, te zbog novih medicinskih metoda liječenja tuberkuloze i od tada je napušten i propada.

Izgradnju sanatorija inicirao je liječnik, književnik, novinar i urednik lista “Obzor”, te dobrotvor Milivoj Dežman (1873-1940) (fotografija lijevo). Motiv za inicijaciju gradnje sanatorija bila je ljubav prema zagrebačkoj ljepotici i glumici Ljerki pl. Šram (1874–1913) koja je bolovala od tuberkuloze i umrla Dežmanu na rukama u tom sanatoriju.

“Za prostor će se izraditi i poseban urbanistički plan na državnoj razini, a objekt će se obnoviti i oživjeti”, uvjeravao jeprije tri godine zagrebačku javnost Aleksandar Bašić, koordinator izrade plana u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, te dodao kako za Brestovac postoji nekoliko planova namjene. Jedna od njih je korištenje objekta i u turističke svrhe.

No, kako bilo da bilo, ostvare li se, zaista, navedeni vrlo ambiciozni planovi, “novo” Sljeme predstavljati će idealno odredište za aktivan odmor, poslovne susrete ili opuštanje, a svojom ljepotom oduševljavati će posjetitelje u svako godišnje doba.

Brestovac 2012. godine
Brestovac 2012. godine
Komentiraj