NERAVNOPRAVNI MUŠKARCI: Djeca pripala očevima tek u 375 razvoda – majkama u 2.984 slučaja

Ilustracija
Ilustracija

Samo prošle godine u Hrvatskoj se raspalo 6.010 brakova, u više od polovine, odnosno u 3.502 bračne zajednice, bilo je djece, dok ih u 2.508 nije bilo.

Prema podacima koje smo dobili iz Državnog zavoda za statistiku, kada govorimo o razvodima braka u kojima je bilo djece, vidljivo je da su ona u većini slučajeva dodijeljena na čuvanje i odgoj majkama. U 375 brakorazvodnih parnica djeca su pripala očevima, a čak u 2.984 slučaja majkama.

U 127 slučajeva djeca su povjerena na zajedničku brigu ocu i majci, a u 16 drugoj osobi ili ustanovi. Tako je to bilo prošle godine, dok, recimo, 2014. godina bilježi još veći broj razvoda, pa tako i broj brakorazvodnih parnica u kojima je bilo djece. Njih čak 3950. I te godine najviše djece povjereno je na brigu i čuvanje ženama, djeca iz 3.414 brakorazvodnih parnica, dok su u 396 slučajeva povjerena očevima. Slične brojke i postoci nižu se godinama unatrag.

Je li majka uvijek najbolje rješenje, preferira li se u RH dodjela djece majci, ili je to uglavnom zbog toga jer majke najčešće i traže djecu prilikom razvoda braka pitali smo pravobraniteljicu za djecu Ivanu Milas Klarić.

“Nakon razvoda braka roditelja djeca u većem broju slučajeva nastavljaju stanovati s majkom pri čemu roditeljska skrb ostaje zajednička. Takav omjer jednim dijelom jest i u činjenici da se roditelji sami tijekom razvoda braka tako dogovore. U slučajevima u kojima roditelji nisu postigli dogovor, a takvih je ipak manje, odluku donosi sud na temelju mišljenja stručnjaka – predstavnika centra za socijalnu skrb i vještaka. Stručnjaci su pri tome dužni svoje mišljenje i prijedloge temeljiti na načelu najboljeg interesa djeteta. Prilikom procjenjivanja roditeljskih kompetencija i donošenja odluke s kim će dijete stanovati nakon prekida braka trebalo bi biti manje važno je li riječ o ocu ili o majci. Odluke je važno temeljiti na procjeni: roditeljskih kompetencija, kvalitete odnosa djeteta i roditelja, kapaciteta roditelja za razumijevanje potreba djeteta, spremnosti roditelja da se u situaciji u kojoj su opterećeni partnerskim sukobom ponašaju na način koji neće ugroziti dobrobit djeteta, te na zaštiti najboljeg interesa djeteta – zaključuje pravobraniteljica za Glas Slavonije.