NE VOLI NEZAVRŠENE POSLOVE: Župan Stjepan Kožić o milijardu kuna vrijednim investicijama

Stjepan Kožić na čelu je Zagrebačke županije zadnjih 16 godina, a ne bi sigurno bio da sa svojim timom nije realizirao brojne projekte i ostvario sjajne rezultate. Zagrebačka županija danas je primjer po mnogim dostignućima i po mnogočemu je u samom vrhu Hrvatske, pa vjeruje da će mu građani dati još jedan mandat kako bi mogao dovršiti još mnoge projekte, a među njima i najveći – dovođenje vodovoda u istočni dio županije i omogućiti priključak za čak 105 tisuća stanovnika.

Što biste rekli, zašto ste se odlučili kandidirati još jednom za župana Zagrebačke županije?

Odgovor je vrlo jednostavan – ne volim nedovršene poslove. Obećao sam dovesti vodu u istočni dio županije i to ću svakako i napraviti, a radovi na ovom projektu vrijedni 700 milijuna kuna kreću najesen. U današnje vrijeme je uopće teško zamisliti da postoje kućanstva, svega nekoliko kilometara udaljena od metropole, koja ovise o bunarima, kišnici ili koja kupuju vodu za piće jer im ona nije dostupna javnom vodoopskrbnom mrežom. Zahvaljujući složnosti svih odgovornih osoba i vodoopskrbnih poduzeća na terenu te stručnom vodstvu i urednoj aplikaciji na EU fondove danas sa zadovoljstvom možemo reći da smo nadomak početku rješavanja ovog problema. Projekt je uvršten na Listu strateških projekata i više nema nikakvih prepreka za njegovu realizaciju. Ponosan sam što se Zagrebačka županija i na ovom projektu pokazala kao županija primjer svima. Većina novca, tj. 500 milijuna kuna, bit će osigurano kroz fondove EU unije jer bi bez tih sredstava financijsku konstrukciju bilo nemoguće zatvoriti sredstvima gradova, općina i županije. Radovi će trajati nekoliko godina jer se radi o mega projektu koji će omogućiti priključak na vodoopskrbni sustav za 105.000 stanovnika u istočnom dijelu županije, ali će s druge strane osigurati nova radna mjesta i dodatne prihode za naše poduzetnike. Mislim da mogu slobodno reći da je ovo jedan od onih projekata koji mi nije dao mira kroz sve moje dosadašnje mandate, stoga se nadam da ću dobiti podršku stanovnika Zagrebačke županije na predstojećim lokalnim izborima da ga dovršim.

Kako biste ocijenili stanje gospodarstva u Zagrebačkoj županiji. Kako se ono odražava na sliku Županije u cjelini?

Zagrebačka županija danas je po čitavom nizu gospodarskih pokazatelja u samom vrhu Republike Hrvatske. Zadnji podaci koje imamo možda najbolje govore o snazi naših poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika. Naime, drugi smo u državi, odmah iza grada Zagreba, prema kriteriju prihoda poduzetnika, a ponosan sam i da smo jedna od tri županije u cijeloj državi koja više uplaćuje u državni Proračun nego što iz njega uzima. Zagrebačka županija je u protekle tri godine prema ostvarenim godišnjim ukupnim prihodima poduzetnika pretekla prvo Istarsku, zatim Primorsko-goransku i konačno Splitsko-dalmatinsku županiju i po tom se kriteriju svrstala odmah iza Zagreba. S dobiti posluje 72 posto naših poduzetnika, vrijednost izvoza povećana je za 27,7 posto i dosegla je 7 milijardi kuna na godišnjoj razini. U naših dvadesetak poduzetničkih zona u posljednje četiri godine realizirale su se neke od najvećih investicija u državi. Krenut ću s nedavno otvorenim 300 milijuna eura vrijednim putničkim terminalom zračne luke Franjo Tuđman. Tu je i pogon Plive u Savskom Marofu, te proizvodnja tvrtke Kralj Metala Alati u Pisarovini. Svima poznata IKEA u Rugvici najavljuje daljnje širenje koje će osigurati novih 400 radnih mjesta. Na našem području je i nekoliko novootvorenih logističko-distributivnih centara poput tvrtke Kaufland u Jastrebarskom, Lagermaxa u općini Luka te tvrtke RALU u Rugvici.

Kakva je perspektiva županijskih poljoprivrednika?

Budući da je svojim dobrim dijelom Županija ruralna regija, logično je da se velik dio naših žitelja bavi poljoprivredom. Dok mnogi poljoprivrednici nasljeđuju zemlju, voćnjake, vinograde od svojih predaka, posebno mi je drago da imamo sve više primjera da se mladi, kojima je dosta stresnog, urbanog načina života u metropoli, doseljavaju u naše krajeve i tu pokreću svoje OPG-ove. Gledajući statistički, prema broju registriranih OPG-ova na našem području 1. smo u Republici Hrvatskoj, a ono što još više ohrabruje je da smo druga županija u zemlji prema broju OPG-ova čiji su nositelji mlađi od 40 godina. Na taj način domaća je proizvodnja osigurana uz novu generaciju poljoprivrednika, a Županija se trudi ulaganjima u ruralni razvoj zadržati sve te mlade ljude, mlade obitelji u ruralnim prostorima. To je jedan sveobuhvatan pristup koji podrazumijeva ne samo potpore u poljoprivredi, edukacije, razvijanje robnih marki, ruralnog turizma itd., nego i gradnju cesta, škola, dvorana, komunalne infrastrukture. Tako smo samo ove godine osigurali potpore za poljoprivrednike u iznosu od 12,24 milijuna kuna, a od 2012. do 2016. godine uložili smo 82 milijuna kuna u ovu vrijednu granu. Svakako da bolju perspektivu svima njima pružaju i uspješno realizirani projekti poput mreže mlijekomata, Ceste sira zagrebačke regije i naše tri vinske ceste, a krenula je i gradnja ULO hladnjače Distributivnog centra za voće i povrće vrijedna 27 milijuna kuna, koja će poljoprivrednicima dati priliku da konkuriraju velikim trgovačkim lancima i njihovim hladnjačama. Osim toga, ova hladnjača, prva i jedina u cijeloj RH u vlasništvu je domaćih proizvođača, a kupcima će garantirati kvalitetu i podrijetlo namirnice. Također, pokrenuli smo i pilot projekt moderne internetske tržnice koja kupcima nudi mogućnost da iz udobnosti svojeg doma naručuju kvalitetne proizvode domaćih proizvođača, prvenstveno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Projekt je tek u začecima, ali tržište je sjajno reagiralo na njega i svakodnevno bilježimo rast korisnika.

Spomenuli ste škole i dvorane – gdje se sljedeće gradi?

Kada ovako s pozicije dugogodišnjeg župana Zagrebačke županije pogledam unatrag, posebno sam ponosan na svih 50-ak škola i dvorana koje su izgrađene ili obnovljene od 2001. godine do danas. Ponosan sam da nije bilo niti jedne školske godine da novom ili dograđenom školom i dvoranom nismo razveselili naše mališane, njihove roditelje i učitelje, a čim završe radovi na jednom objektu već počnu na nekom drugom. Bilo bi toga i više da nam županijska sredstva dozvoljavaju, ali i ovako smo sa 40% ukupnog proračuna, koliko izdvajamo za školstvo otkad sam ja župan, u samom vrhu u Republici Hrvatskoj. Pitali ste me gdje se gradi…trenutno su svakako najintenzivniji radovi na dogradnji i rekonstrukciji škole vrijedne više od 23 milijuna kuna u općini Bistra. Na jesen kreće gradnja 40 milijuna kuna vrijedna nova škola u Jastrebarskome, a u ovoj godini planiramo i početak izgradnje sportskih dvorana u Klinča Selima i Posavskim Bregima. Stalno ističem da je ravnomjerni razvoj svih naših područja ključ ostanka mladih obitelji u ruralnim područjima. Naime, po meni svako dijete u Zagrebačkoj županiji treba imati jednake uvijete za svoje obrazovanje, školovanje, rast i razvoj i od tog cilja neću odustati.

Odakle novac za aktualnu sanaciju županijskih cesta?

Kao i ostale županije u Republici Hrvatskoj muči nas stanje lokalnih i županijskih cesta na našem području. Naime, država je fokusirana na održavanje državnih cesta, a s druge strane ne stvara preduvjete da bi županijske uprave za ceste mogle kvalitetno obavljati svoj posao. Temeljni prihod ŽUC-a, a to je godišnja naknada za ceste koja se plaća pri registraciji vozila, nije promijenjena od 2002. godine, dok su cijene radova kojima se održavaju, rekonstruiraju i grade ceste porasle  za oko 50 posto. Pokušali smo u više navrata, kako samostalno tako i kroz Hrvatsku zajednicu županija, resorno Ministarstvo upozoriti na važnost uspostave održivog sustava financiranja županijskih i lokalnih cesta. Nismo više mogli čekati pa je naš ŽUC  podigao kredit u iznosu od 50 milijuna kuna, a sredstva se koriste za izvođenje radova sanacije i obnove najugroženijih županijskih i lokalnih cesta na području Županije. Radovi su počeli prošle godine i još su u tijeku, a sanirat ćemo spomenutim sredstvima od kredita i s još dodatnih 20 milijuna kuna oko 200 km cesta. Naravno, nastavit ćemo i dalje apelirati na važnost problematike financiranja ŽUC-eva jer je u pitanju sigurnost građana.

Što biste izdvojili kao prioritetne projekte u narednom razdoblju?

Osim već spomenutog Regionalnog vodoopskrbnog sustava, ULO hladnjače Distributivnog centra za voće i povrće i 50 milijuna kuna vrijednih investicija u školstvu, u tijeku su radovi na proširenju Specijalne bolnice Naftalan koja je najbolja bolnica u Europi u liječenju psorijaze. Zadovoljan sam jer se radovi na dogradnji ove jedinstvene bolnice, jedine takve u Europi, a tek druge u svijetu, vrijedni oko 43 milijuna kuna realiziraju prema planu. Očekivanja su da će novo zdanje bolnice svoje prve pacijente dočekati krajem 2018. godine, a siguran sam da će ova „investicijska injekcija“ još više pozicionirati SB Naftalan na lječilišnoj karti svijeta. Tu je i program vrijedan 700 milijuna kuna kojeg je Zagrebačka županija osmislila i pokrenula sa ciljem osiguranja priključka na brzi Internet za sva kućanstva na svom području. Poznato je da privatne tvrtke razvijaju vlastitu infrastrukturu u urbanim sredinama gdje im je i najveća isplativost, dok manje sredine često ostanu izostavljene iz takvih planova. Stoga smo se odlučili pokrenuti ovaj projekt kako bismo podigli razinu kvalitete života u svim dijelovima županije, a i dokazano je da dostupnost interneta bitno utječe na povećanje razine informatičke pismenosti i općenito pismenosti te informiranosti građana, a potiče i ekonomski rast i razvoj. U tijeku je i projekt NEWLIGHT koji za cilj ima rekonstrukciju i gradnju energetski održive i ekološki prihvatljive javne rasvjete na području naše i Krapinsko-zagorske županije. U njemu sudjeluje 57 jedinica lokalne samouprave, a procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 20 milijuna eura. Predviđa se kako će se na području Zagrebačke županije izvršiti rekonstrukcija 22.000 postojećih rasvjetnih tijela te postaviti dodatnih 2.200 rasvjetnih tijela, a očekivane godišnje uštede kretale bi se oko 1,3 milijuna eura. Već se iz ovih najznačajnijih projekata da iščitati da se u Zagrebačkoj županiji radi punom parom, a tim tempom ćemo svakako nastaviti i u budućnosti. Naravno, ukoliko nas žitelji Zagrebačke županije svojim glasovima u tim nastojanjima podrže.

Imate li kakvu poruku za kraj za žitelje Zagrebačke županije?

Naravno. Lokalni izbori prilika su da žitelji Zagrebačke županije odaberu smjer u kojem žele da se iduće četiri godine razvija naša Županija. Program koji nudim svojevrsni je nastavak mog dosadašnjeg rada, dosljednosti, upornosti i odgovornosti te zbog svega onog što je napravljeno i učinjeno vjerujem i dalje u njihovu podršku. Kandidati za zamjenike župana su Nadica Žužak iz Jastrebarskoga i Hrvoje Frankić iz Samobora. Oboje mladi, školovani, proaktivni i već dokazani stručnjaci iz područja gospodarstva, poduzetništva, obrta, financija i međunarodne suradnje. Duboko sam uvjeren da uz moje dosadašnje znanje i iskustvo na mjestu župana te njihovu inovativnost i stručnost možemo napraviti mnogo za daljnje poboljšanje kvalitete života i rada na području Zagrebačke županije.

No za to nam je potrebna vaša podrška, stoga izađite 21. svibnja na izbore i dajte svoj glas pravim ljudima na pravom mjestu!