NAKON TUČNJAVE SREDNJOŠKOLKI: Svaki “lajk” je za žrtvu udarac više – kaže psihologinja

Javnost je zgrozila snimka dviju splitskih srednjoškolki, koje su se potukle na ulici. Svi oni koji su taj incident gledali, kao i oni koji su snimku dijelili i lajkali na društvenim mrežama, također su sudionici nasilja, smatra psihologinja Hana Hrpka, koja je roditeljima dala savjet kako o tome razgovarati s djecom.

Piše: Marina Vraneković

Djevojke su učenice prvog i drugog razreda srednje škole. Njihova tučnjava navodno je bila dogovorena, a događaj je bio popraćen navijanjem mnoštva njihovih vršnjaka. Protiv obje djevojke podnesene su prijave prekršajnom sudu zbog kršenja javnog reda i mira ‘na naročito drzak i nepristojan način‘.

Dok mnogi komentiraju kako su se djeca i prije tukla, te da su to sve samo pubertetski hirovi, psihologinja Hana Hrpka naglašava da je danas nasilje bitno drugačije.

“Nekoć prije ako bi se djeca naguvarala na hodniku ili vrijeđala jedni druge to je vidjelo tih pet, deset, petnaest, dvadeset djece na hodniku ili u razredu. A danas kada dođete doma nasilje se nastavlja i zapravo žrtva je opet izložena nasilju, a oni tko to vide, vidi se prema broju lajkova, komentara na društvenim mrežama, i oni prelaze tisuće”, kaže Hrpka.

Splitska tučnjava nije samo problem djece i roditelja sudionica, već i svih koji su snimku gledali, komentirali i dijelili na društvenim mrežama, jer masa promatrača zapravo može još više potaknuti ovakve sukobe, naglasila je Hrpka.

“Oni nisu više samo promatrači, jer u trenutku kada se stvari stavljaju online i kada oni podržavaju svojim komentarima i lajkovima, tada oni postaju također djeca koji čine nasilje. Svaki njihov lajk je jedan udarac više za tu žrtvu”, izjavila je Hrpka.

Savjet roditeljima je; pratite aktivnosti svoje djece na društvenim mrežama.”Ne trebamo samo educirati djecu kako da sebe zaštite, što da stavljaju, što da ne stavljaju, kakve slike, nego trebamo također educirati djecu kako se smiju ponašati prema drugima. Što znači kada nešto prokomentiraju nekome drugome, kako bi njima bilo da netko njima stavi takvu rečenicu. Educirati ih da kada vide da je netko stavio, da to prijave, da ne lajkaju nego da eventualno prokomentiraju da to nije bilo u redu”, rekla je Hrpka.

Roditelji i djeca svaki savjet i pomoć oko ovakvih i sličnih problema mogu dobiti i na Hrabrom telefonu, koji je povodom 20 godina djelovanja pokrenuo kampanju „Hrabri telefon sluša kao da je svaki problem najveći“.

“To može biti strogi starci, nula lajkova na fejsu, smiju mi se na tjelesnom i slično. Htjeli smo prikazati koji su to neki drugi problemi zbog kojih nas mogu zvati na Hrabri”, kaže Hrpka.

Hrabri Telefon se povezao s aplikacijom Viber, na kojoj će sljedeća tri mjeseca s javnosti podijeliti priče svojih volontera te anonimne priče djece i mladih koji žele iznijeti svoja iskustva.

PISALI SMO:

NAKON TUČNJAVE U SPLITU: Srednjoškolke na policiji – ide prekršajna prijava – čitajte OVDJE.