NAKON IZBORA U SRBIJI: Slijedi li zatopljenje odnosa između Zagreba i Beograda?

Parlamentarni izbori u Srbiji su završeni. Između Hrvatske i Srbije dosta je otvorenih pitanja, koja su se u predizbornim kampanjama obiju zemalja itekako koristila za prikupljanje političkih bodova. Hoće li sada Zagreb i Beograd napokon sjesti za stol i početi i ozbiljno raditi na rješavanju pitanja koja godinama na to čekaju?

Srbija je na svom putu prema eurointegracijama, a Hrvatska joj taj put otežava. Sve je kulminiralo hrvatskim blokiranjem otvaranja ključnog poglavlja u pregovaračkom procesu EU – Srbija, onome o pravosuđu.

Tri stvari na kojima Zagreb inzistira poznate su: ukidanje univerzalne nadležnosti kojom se Srbija proglasila nadležnom za ratne zločine i za osobe koje nisu njezini državljani i za zločine koji nisu počinjeni na njezinom teritoriju. Druga stvar je rješavanje položaja hrvatske manjine, a treća pitanje nestalih osoba. Da će nekih brzih promjena biti sumnja politički analitičar Davor Gjenero. Smatra da zahtjevi s hrvatske strane neće nestati, niti će Srbija popuštati. To će se dogoditi kada i ako EU članice “pritisnu” obje zemlje.

” U tom slučaju vjerojatno bi se našao nekakav modus, čini mi se da je hrvatska diplomacija spremna pristati na otvaranje poglavlja o pravosuđu pod uvjetom da se u akcijskom planu reformi pravosuđa u Srbiji definiraju termini za ispunjavanje ova tri ključna kriterija”, kaže Gjenero, a prenosi Media servis.

Hrvatsko-srpski odnosi od rata nisu bili na nižoj razini, smatra direktor beogradskog Centra za regionalizam, Aleksandar Popov. Svi posjeti koji su se i odvijali bili su protokolarne prirode, ne i usredotočeni na stvarno rješavanje problema. I on smatra da je pitanje je hoće li se bez pritiska EUa išta pomaknuti, no jasno je da potrebe ima.

“Ovakva situacija očigledno nije dobra i ne koristi nikome, koristi možda jedino političarima da skupljaju bodove na unutarnjem političkom planu. Mislim da zbog toga štete trpe i građani i poduzetnici i svi ostali”, smatra Popov.

Za Popova je način na koji se Zagreb postavio, odnosno blokada poglavlja 23, nelogična. Misli da se baš kroz to poglavlje mogu riješiti pitanja ljudskih i manjinskih prava, koja Hrvatsku muče.

“Onda bi to bila prilika da se kroz pregovore dođe do toga da se ispoštuje i taj dio kroz promjenu legislative kod nas. S te strane je po meni nelogično da je baš to poglavlje blokirano, koje je moglo doprinijeti da se taj dio bolje uredi u Srbiji, i na korist hrvatske manjine”, naglašava.

Gjenero smatra da je Hrvatska zakasnila sa pripremom terena kod drugih EU članica, pa čak nije osigurala potporu niti kod onih zemalja, poput Velike Britanije ili Austrije, koje su u slučajevima uhićenja Nasera Orića i Jove Divjaka odbacile interpretaciju regionalne nadležnosti…To je velika greška hrvatske diplomacije. To je greška i prethodne administracije i ove administracije u kojoj vanjske poslove vodi gospodin Kovač.”

Hrvatska ipak još ima prostora ostvariti svoj cilj, i to ako pokaže europskim partnerima da je izražavanjem svojih rezervi sada išla na najmanje štetnu metodu zaštite svojih interesa, te ako uspije naglasiti da bi štetnije bilo da je isto iskazano prilikom zatvaranja spornog poglavlja, koje je svakako i posljednje koje će Srbija u pregovorima a EU zatvarati.