NA METI USKOKA: Zdravku Šostaru mjesec dana pritvora – bez mogućnosti za jamčevinu

Zvonimiru Šostaru, ravnatelju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar i bivšem pročelniku zagrebačkog Ureda za zdravstvo određen je jednomjesečni istražni zatvor zbog sumnje da bi na slobodi mogao utjecati na svjedoke, ali i ponoviti nedjelo zbog kojega se našao na meti Uskokovih istražitelja.

Istražni je zatvor u četvrtak na zagrebačkom Županijskom sudu određen i za petero njegovih suosumnjičenika. To su nekadašnja Šostarova suradnici iz gradskog Ureda za zdravstvo Mirta Lončar, zatim Davor Ljubić i Goran Žonja čija je tvrtka gradu, navodno, ispostavljala fiktivne račune za čišćenja ‘suhim ledom’ klimatizacijskih sustava zagrebačkih sportskih dvorana. Istražni je zatvor određen i Mladenu Gojkoviću koji može izaći uz milijun kuna jamčevine te Muhamedu Demiroviću, koji za slobodu može uplatiti jamčevinu od 200 tisuća kuna.

Za četvoricu preostalih osumnjičenika, koji su se također našli pod Uskokovom istragom, u ovom slučaju nije bilo “zakonske osnove” za traženje istražnog zatvora, rekao je Vjekoslav Tolnaj, zamjenik ravnatelja USKOK-a.

Šostarov odvjetnik Vladimir Terešak najavio je žalbu na odluku o određivanju istražnog zatvora, posebno zbog toga što Šostar više nije na funkciji na kojoj je navodno počinio nedjela zbog kojih se našao pod istragom.

Tužiteljstvo je ranije objavilo da Šostara i njegove suosumnjičenike tereti za zlouporabu položaja i ovlasti, primanje i davanje mita, pranje novca, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, utaju poreza ili carine, povredu obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti te pomaganje u zlouporabi povjerenja u gospodarskom poslovanju. Sumnja se da je preko Šostarova Ureda za zdravstvo tvrtka čiji su vlasnici Ljubić i Žonja od početka 2006. do lipnja 2013. čistila gradske sportske dvorane “nepotrebnom metodom ‘suhog leda'” te da je Šostar odobravao “neosnovana plaćanja” iako je znao da čišćenje metodom ‘suhog leda’ neće biti izvršeno.

Mirta Lončar je nakon dogovora tadašnjeg pročelnika i vlasnika kooperantske tvrtke zaprimala zapisnike, specifikacije izvedenih radova i račune u kojima je, po tvrdnjama tužiteljstva, bilo neistinito navedeno da je čišćenje obavljeno metodom ‘suhog leda’. Dokumentaciju je i potpisivala, “potvrđujući tako da su ugovorene usluge čišćenja dvorana navedene u računima”, u ukupnom iznosu od preko 52 milijuna kuna, i izvršene iako to nije bilo istinito, jer je stvarna vrijednost obavljenog bila tek nešto viša od 14,3 milijuna kuna, tvrdi USKOK.

Kada su neistiniti računi isplaćeni Zagreb je oštećen za najmanje 37,9 milijuna kuna, a Šostaru je za protuuslugu vlasnik tvrtke navodno platio troškove putovanja i ribolova, a članovima njegove obitelji troškove putovanja od najmanje 240.000 kuna. Kako bi prikazali da je iznos od najmanje 37,9 milijuna kuna stečen zakonito vlasnici tvrtke su s još pet osumnjičenih dogovorili ispostavljanje fiktivnih računa, nakon čega su ostali okrivljenici u više navrata osobno podizali ili nalagali podizanje gotovine na ime navodnih pozajmica, putnih i materijalnih troškova ili su vršili daljnja neosnovana međusobna plaćanja i potom podizali gotovinu, sumnjaju u USKOK-u. Osim toga Ljubić je, kako se doznaje, kao osnivač jedne i odgovorna osoba u dvije tvrtke od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. s trojicom osumnjičenih dogovorio da će mu njihova društva ispostavljati fiktivne račune.

Naloge za plaćanje fiktivnih računa navodno su davali Ljubić i Žonja, a potom su drugi okrivljenici s računa društava podizali gotovinske iznose i zadržavali ih za sebe, dok su dio uplaćenih iznosa zadržavali na računima društava i koristili ih za njihovo poslovanje, kažu u USKOK-u. Na taj su način četvorica okrivljenika sebi ostvarili nezakonitu korist od 360 tisuća do 1,85 milijuna kuna, a iz Ljubićeve tvrtke izvukli preko 4,8 milijuna kuna. Ljubić i Žonja navodno su od početka 2014. do 30. travnja 2015. u namjeri da svojoj tvrtki umanje porezne obveze, u poslovnim knjigama “vršili netočna i nepotpuna knjiženja na temelju nevjerodostojnih knjigovodstvenih isprava”, čime su nezakoito smanjili obvezu plaćanja PDV-a za 1,2 milijuna kuna i obvezu plaćanja poreza na dobit od preko 943 tisuće kuna.