MILAN BANDIĆ: Evo zašto valja Trg maršala Tita preimenovati u Trg Republike Hrvatske
Nakon mnogo buke sve smo bliži preimenovanju Trga maršala Tita u Zagrebu, bez obzira na sve moguće prosvjede. Gradonačelnik Milan Bandić na svom je Facebooku objavio i zašto to treba učiniti.
Ovo je njegova objava:
Trg maršala Tita – prijedlog za preimenovanje
Na Trgu maršala Tita, po mnogima na najljepšem zagrebačkom trgu i urbanističkome biseru u nizu povijesnih trgova Lenucijeve potkove, smjestile su se mnoge važne obrazovne i kulturne institucije Republike Hrvatske. Njegovim središnjim dijelom dominira zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta, a uokolo su neke od najvažnijih i najvećih javnih zgrada historističke arhitekture 19. st. Zagreba. Svoj današnji izgled počinje dobivati 1855. kada se gradi zgrada koja će kasnije postati sjedištem Sveučilišta, Rektorata i Pravnog fakulteta, a potom slijedi izgradnja zgrada današnje Školske knjige, Muzeja za umjetnost i obrt, Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže, Učiteljskog doma, sve do zgrade Muzičke akademije. Tijekom vremena prostor trga se oplemenjivao mnogobrojnim javnim spomenicima, skulpturama i fontanom koje danas svjedoče o povijesti zagrebačkog urbaniteta.
U njegovu ljepotu su ponajbolji arhitekti i urbanisti s ovih prostora, od Lenucija, Jambrišaka, Kleina, Antolca, Bolléa, Waidmanna, Fellnera i Helmera, Hönigsberga i Kovačića ugradili sva svoja graditeljska znanja i rafinirani ukus ili su mu kao Fernkorn i Meštrović podarili remek-djela svojih kiparskih opusa.
Istovremeno, ovaj trg ljepote i gradskog sklada je od svog nastanka bio prostorom ideološko-političke konfrontacije složenih i turbulentnih povijesnih silnica koje su na ovim prostorima djelovale. Ponajbolje se to zrcali u činjenici da je u 160 godina postojanja svoje ime mijenjao čak 7 puta. Nazivao se Sajmišnim pa Sveučilišnim trgom, Wilsonovim potom Aleksandrovim trgom, Trgom 1., Kazališnim i Titovim trgom.
Naime, svaka novouspostavljena vlast je mijenjanje imena ovoga trga, naravno po mjeri svoje političko-svjetonazorske paradigme, držala svojim prirodnim pravom, a svoju snagu je verificirala uspješnošću njegova preimenovanja.
Nažalost, i danas je u našem društvu mnogo kontroverzija zbog njegova imena.
Nesporno je da je ono rezultat volje, u mnogočem kompromitirane, komunističke ideologije i njezinih vlastodržaca s ovih prostora nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Unatoč tomu što je čovjek po kome je trg nazvan bio antifašist, on nas nakon 1945. nažalost nije poveo putom kojim su krenuli narodi zapadnoga demokratskog i slobodarskog svijeta. Jedan strašan totalitarni sustav je zamijenjen drugim, jednako strašnim.
I opet nas, svih ovih godina, naš najljepši trg i naš urbanistički dragulj svađa i dijeli.
Zbog toga je odluka o promjeni imena naš moralni imperativ, a njezina provedba ispit naše nacionalne i ljudske zrelosti. Jer, naši trgovi i naše ulice nas ne smiju svađati, oni moraju nositi imena ponajboljih hrvatskih sinova koje protok vremena nije okaljao i koji su uspješno položili ispit povijesnog propitivanja. Naši trgovi i naše ulice se trebaju imenovati nespornim i najsvjetlijim točkama iz naše povijesti i naše kulturne baštine.
I zato predlažem da se dosadašnji Trg maršala Tita preimenuje u Trg Republike Hrvatske kao najprikladnije, a koje u svima nama, u svim Zagrepčankama i Zagrepčanima unisono izaziva sreću i ponos.
Konačno, na to nas kao stari kulturni europski narod obvezuje Rezolucija Vijeća Europe 1481 o potrebi međunarodne osude totalitarnih komunističkih režima iz 2006.
Trg maršala Tita, u katastarskome operatu naznačenim kao k.č. 2744 k.o. Centar, preimenujmo u Trg Republike Hrvatske, imenom s kojim se identificira svaki hrvatski čovjek, a maršala Tita predajmo historiografima!
GRADONAČELNIK
Milan Bandić, dipl. politolog
[fb_pe url=”https://www.facebook.com/milanbandicgradonacelnikzagreba/posts/1950585108518113″ bottom=”30″]