MEĐUNARODNO PRIZNANJE: Jedan od najvažnijih datuma u hrvatskoj povijesti
Danas se obilježava četvrt stoljeća jednog od najvažnijih datuma u hrvatskoj povijesti. Višestoljetna težnja o samostalnoj i priznatoj državi, napokon se u Hrvatskoj obistinila 15. siječnja 1992. godine. Postali smo međunarodno priznata država.
Izvješće: Media servis
Bitka za priznanje Hrvatska vodila se godinama, kako na vojnoj tako i na diplomatskoj osnovi. U teškom trenutku, u jeku Domovinskog rata, nakon pada Vukovara i s trećinom teritorija pod okupacijom, Hrvatska je napokon dobila svoje priznanje. 15. siječnja 1992. godine priznalo ju je 12 tadašnjih članica Europske unije, a prethodno su to učinile Island, Njemačka, Vatikan, San Marino.
Građani su sponatano počeli izlaziti na ulice, na velikom slavlju na zagrebačkom glavnom trgu građanima se pridružio i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman. U obraćanju građanima je poručio da će 15. siječnja ostati zlatnim slovima uklesan povijest hrvatskog naroda, a suradnicima je poručio “Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države”. Tadašnji premijer Franjo Gregurić prisjetio se tog trenutka.
“Mi smo osjetili ponos, nagradu koja je možda došla i kasno zbog toga što smo, kao što znate, krvarili jako teško. Vukovar nažalost je bio pao”, kaže Gregurić.
Ali nakon priznanja država je počela normalnije funkcionirati.”Onda je nama to omogućilo da lakše krenemo rješavati pitanja kvalitete snabdijevanja i obrane zemlje. Mi smo imali velikih teškoća sa snabdijevanjem gorivima, imali smo velikih teškoća sa snabdijevanjem gradova koji bili u okruženju ili ratu. Sjetite se Zadra. Zadar je recimo bio mjesecima bez vode i bez struje. Znate što to znači”, prisjeća se tadašnji premijer Franjo Gregurić.
Presudan utjecaj na prizanje Hrvatske imala je Njemačka, kancelar Helmut Kohl i ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher. Važan je bio utjecaj i austrijskog šefa diplomacije Aloisa Mocka, prisjeća se tadašnji njegov kolega Zvonimir Šeparović.
“I to je došlo. Tu je Vatikan odigrao važnu odluku i drugi su rekli ‘Dosta je‘, kaže Šeparović.
Ni uloga Rusije ne smije se zanemariti, podsjeća bivši potpredsjednik Vlade nacionalnog jedinstva Zdravko Tomac.”Mi smo imali informacije da će biti napad i bio je napad na Banske dvore. Trebalo je doći do razaranja Zagreba. U tim noćima smo našli neku vezu do Gorbačova i faktički je Gorbačov zvao Miloševića, Amerikance i spriječio je veliko razaranje Zagreba. Kad je to prošlo i kad su Rusi odustali od pritiska da mora ostati Jugoslavija, onda je krenulo”, kaže Tomac.
Nekoliko dana nakon priznanja, Hrvatsku je posjetio talijanski ministar vanjskih poslova, Francesco Cossiga. Prvi je to bio posjet uz vijorenje zastava i izvođenje himne. U travnju je Hrvatsku priznao je SAD, a hrvatska se zastava zavijorila pred Zgradom UN-a u New Yorku.