MATEA PARLOV: Drugi maraton u životu i drugo vrijeme hrvatskog ženskog maratona

Sredinom rujna prošle godine, zagrebačka atletičarka Matea Parlov (26), višestruka državna prvakinja i rekorderka na srednje dugim prugama, istrčala je u Berlinu svoj prvi maraton u vremenu 2:38,05 i time odškrinula vrata Olimpijskim igrama u Tokiju 2020. godine.

Izvor: Media servis

Prije dva dana, ova je polivalentna atletičarka Atletskog kluba Svetice, trčala u Sevilli svoj drugi maraton u karijeri u iznimno jakoj konkurenciji i zauzela osmo mjesto s vremenom 2:32,43, što je ne samo njezin osobni rekord, nego i drugi rezultat svih vremena hrvatskog ženskog maratona.

Od Hrvatica samo je Lisa Christina Nemec, državna rekorderka u više atletskih disciplina, trčala brži maraton u vremenu 2:25,44 u Zurichu 2013. godine. Do sada je drugo najbolje vrijeme u povijesti hrvatskog ženskog maratona držala Bojana Bjeljac s istrčanih 2:32,48 prošle jeseni u Frankfurtu. Osim toga, Matea je ovim rezultatom iz Seville, za više od četiri minute nadmašila normu za Svjetsko atletsko prvenstvo u Dohi ove godine, i gotovo sigurno potvrdila normu za Olimpijske igre u Tokiju.

Na pobjedničko postolje u Sevilli popele su se tri maratonke iz Etiopije. Prva je bila Guteni Shone Imana s vremenom 2:24,25. U muškoj konkurenciji slušala se ista himna, prvo mjesto osvojio je Etiopljanin Tsedat Abega Ayana rezultatom 2:06,36. Iako Matea često ističe kako najviše voli trčati utrku na 3000 metara,(u toj disciplini je državna prvakinja), Matein prelazak sa srednjih atletskih pruga na duge pruge pokazao se kao pun pogodak, za što je najzaslužniji Matein trener Slavko Petrović.

Njihova suradnja daje sjajne sportske rezultate i možemo u budućnosti očekivati nove podvige i još veći rezultatski napredak. Matea Parlov ljetos je magistrirala na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, želja joj je upisati doktorski studij i dalje se educirati u području atletike. Očito je njena predanost atletici potpuna, što je jako važno za uspjeh u maratonu, koji osim vrhunske fizičke pripremljenosti traži i ekstremnu mentalnu čvrstoću.