KRONOLOGIJA KRIZE: Borba za vlast u Venezueli – kako sve može završiti?

Podijelite članak

Kriza vlasti u Venezueli na svom je vrhuncu. Počela je 23. siječnja kada se vođa oporbe Juan Guaido proglasio privremenim predsjednikom.

Izvor: Media servis

U manje od mjesec dana priznalo ga je 50 zemalja. Predsjednik Nicolas Maduro odbija se povući usprkos upozorenjima međunarodne zajednice. Dok traje borba za vlast stanovništvo pritisnuto neimaštinom nestrpljivo čeka humanitarnu pomoć.

“Prisežem da ću odgovorno obavljati sve obaveze privremenog predsjednika kako bi Venezueli osigurao kraj uzurpacije i izdajničke Vlade te slobodne demokratske izbore…”, rekao je Guido.

Tim je riječima vođa oporbe Juan Guaido prisegnuo pred tisućama pristaša 23. siječnja ove godine. Tako je započela velika politička kriza koja je podijelila međunarodnu zajednicu. Sadašnji predsjednik Nicolas Maduro novi je mandat dobio 2017. godine na izborima koje mnogi smatraju prevarom, podsjeća profesorica s Fakulteta političkih znanosti i stručnjakinja za područje Latinske Amerika Lidija Kos Stanišić.

“Razlog zašto su oni smatrali da su bili nepošteni i da nisu bili slobodni jest mali postotak glasača koji je izašao na izbore, njih svega 46 posto. Opoziciji je u stvarnosti onemogućeno sudjelovanje na tim izborima”, rekla je Kos Stanišić.

Opozicija je tako smatrala da je predsjednička funkcija slobodna i prazna jer izbori nisu bili legitimni. Nju bi trebao obnašati predsjednik Nacionalne skupštine. Tu na scenu stupa do tada nepoznati Juan Guaido.

“Koji je sve do početka 2019. bio apsolutno nepoznat političar ne samo međunarodnoj javnosti nego isto tako i Venezueli. Njega su tek 5. siječnja izabrali za predsjednika Nacionalne skupštine budući da se opozicija nikako nije mogla dogovoriti tko bi ta osoba bila”, objašnjava.

Mnogi ga sada nazivaju slučajnim predsjednikom jer je trebao biti samo kratko kompromisno riješenje. No, SAD je itekako bio upoznat sa situacijom i onime što slijedi, smatra Kos Stanišić.

“A razlog je bio taj što su niti tri minute nakon što je preuzeo obnašanje predsjedničke funkcije priznat od strane SAD-a. Prema tome, bili su u nekoj vrsti dogovora”, kaže.

Mjeseca dana kasnije Juan Guaido priznat je kao legitimini, privremeni predsjednik Venezuele od strane 50 zemalja. Kakva sudbina, pak, očekuje Nicolasa Madura?

“Ja mislim da u tim danima, tjednima, mjesecima koji dolaze vojska će definitivno tijekom noći posjetiti Madura i objasnit mu da bi možda bolje bilo da on ode u egzil. Nude mu se i Rusija i Kuba, a vjerojatnije da će to biti Kuba”, smatra Kos Stanišić.

Stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila smatra da Maduro neće samo tako odstupiti, a ne isključuje niti mogućnost oružanog sukoba..

“To je nešto čega se svi zapravo boje jer onda se dinamika cijele krize mijenja. Potpuno novi parametri, nove aktivnosti bi se trebale upotrijebiti”, ističe Cvrtila.

I dok traje borba za vlast, stanovništvo nestrpljivo čeka humanitarnu pomoć.

“Situacija je navodno katastrofalna. Osim činjenice da je 3 milijuna građana Venezuele bilo prisiljeno emigrirati jer nemaju osnovnih sredstava za život. Situacija je izuzetno teška. Prema nekim pokazateljima, 90 posto građana u posljednjih nekoliko godina izgubilo više od 10 kila.”

​Nažalost, situaciju u Venezueli koriste sve svjetske sile.

“U geopolitičkom smislu SAD više nisu jedini igrač u Južnoj Americi nego se tamo pojavljuje Kina, odnosno Rusija. Ona je izrazito zainteresirana za povezivanje sa političkim režimima koji su orijentirani socijalističkim ili na način protiv politike SAD-a, pa onda pronalaze partnere u drugim velikim silama, prije svega Kini i Rusiji”, kaže Cvrtila.

Komentiraj