KRENULE PRIORITETNE LISTE ČEKANJA: Što pacijentima donosi pilot projekt koji počinje u Zagrebu?!

U četiri zagrebačke bolnice počinje provođenje prioritetnih listi čekanja. Projekt Ministarstva zdravstva nakon tri probna mjeseca trebao bi krenuti u cijeloj Hrvatskoj.

Izvješće: Vlasta Koren (Media servis)

S pilot-projektom prve kreću Dječja bolnica u Klaićevoj, KBC Zagreb, KBC Sestara milosrdnica i KB Dubrava, a obuhvatit će i svu primarnu zdravstvenu zaštitu u zagrebačkom prstenu. Pacijenti s prioritetnih lista trebali bi unutar mjesec dana dobiti dijagnozu i početi s terapijom. U Hrvatskoj liječničkoj komori s rezervom komentiraju koncept, osmišljen prije godinu i pol dana u mandatu tadašnjeg ministra Nakića. Predsjednik Komore Trpimir Goluža za Media servis pojašnjava.

‘‘Tim prioritetnim listama neće se smanjiti liste čekanja, već će samo doći do redistribucije termina koja će ići u korist bolesnika kod kojih se sumnja na neke teže bolesti. U Hrvatskoj ne postoje liste čekanja što se tiče hitnih slučajeva akutnih bolesnika. A ove liste koje su se stvorile zapravo su posljedica činjenice da zdravstveni sustav ima limitirane kapacitete opreme i kadra. Tako da je nemoguće isporučiti onoliki broj zdravstvenih usluga za koji naši osiguranici iskazuju potrebu‘‘.

Upozoravaju to i u Udruzi za promicanje prava pacijenata. Predsjednica udruge Jasna Karačić. ‘‘Znamo da mnogi pacijenti na primjer, ne dočekaju magnetsku rezonancu na koju se čeka od godinu dana do dvije. Dok na primjer u nekim ustanovama aparati stoje neiskorišteni pola radnog vremena, jer pacijenti ne mogu na uputnicu obaviti taj pregled. Tako da je to nešto o čemu treba voditi računa i vidjeti na koji način to riješiti‘‘.

Prioritetne liste za Karačić su tek vatrogasna mjera, kojom se, kaže, otvara mogućnost manipulacije i diskriminacije.‘‘Za svakog pacijenta je njegova bolest najvažnija i njegova dijagnoza. Postavlja se pitanje zapravo tko određuje prioritet tada, tko je zaslužan za to da ide na jednu ili na drugu listu. Moguće je naravno da se time manipulira. Zato to možda ipak nije najbolje rješenje. Postoji puno situacija, gdje se može utjecati na smanjenje lista čekanja i dobije jedno sustavno, dugoročno rješenje‘‘, kaže Karačić.

Problem listi čekanja, na kojima je prema procjenama oko 750 tisuća ljudi, ne može se ipak riješiti jednom odlukom, upozoravaju u Komori. Kao jedan od preduvjeta smanjenja nepotrebnih pretraga Goluža ističe informatizaciju.‘‘Moramo istaknuti da bi jednom dobrom organiziranošću i promptnim ažuriranjem podataka taj broj uvelike bio manji. Naime, postoje slučajevi gdje je jedan te isti pacijent za jednu te istu pretragu prijavljen u dvije, tri ili čak četiri zdravstvene ustanove. U konačnici to onda značajno i nerealno povisuje broj zahtjeva za određen broj pretraga‘‘, kaže Goluža.

Nakon tri probna mjeseca u Zagrebu, prioritetne liste čekanja trebale bi biti uvedene na cijelom području Hrvatske.