IZ KUTA STRUČNJAKA: Svijet je prisiljen živjeti s terorizmom – treba rješavati njegove uzroke
Napadi u Španjolskoj još su jednom pokazali svu težinu globalne borbe protiv terorizma, usmjerenog sijanju straha i nesigurnosti. Europa i svijet prisiljeni su na život s fenomenom, kojem se nažalost, u skorije vrijeme kraj ne nazire.
Izvješće: Vlatka Koren
Napadi u Barceloni i Cambrilsu šokirali su Španjolsku i svijet, a zatekli sigurnosnu zajednicu. Bez obzira na upozorenja američke i britanske agencije na potencijalni udar, kao i domaće potrage obavještajaca za džihadistima povratnicima. Očito je da su službe pogriješile i bile nemoćne u sprečavanju terorističkog akta, pojašnjava za MS sigurnosni stručnjak prof. Mirko Bilandžić.
”Međutim, ako analiziramo ovaj modus operandi, koji je već na stanoviti način etabliran u Europi zadnjih godinu, dvije dana, da se sredstva svakodnevnog života koriste za napad na svakodnevni život, nema dileme da je bez obzira na sva moguća upozorenja i procjene, taj terorizam toliko daleko otišao u pripremi da je naprosto nepredvid i da je obrana gotovo nemoguća”.
Upozorava to i stručnjak za sigurnost i međunarodne odnose Dario Kuntić. “Španjolska je uložila mnogo napora. Ali s obzirom na ovakav tip terorizma, koji je prilično nepredvidiv, jeftin, koji dolazi od radikaliziranih pojedinaca koji žive unutar Europe, iako ima i onih izvana. U toj kombinaciji takva nedjela je teško spriječiti. To naravno ne znači da tajne službe ne moraju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi te napade svele na najmanju moguću mjeru”.
Trinaest godina od brutalnog napada u Madridu, Španjolska oplakuje nedužne žrtve, sada kao članica Međunarodne koalicije pod američkim vodstvom protiv Islamske države. Gubitak teritorija ISIL-a u Siriji i Iraku sigurno je jedan od okidača posljednjih napada, potvrđuje Kuntić.
”Islamska država želi pokazati svojim udarima da je i dalje prisutna, da je njezina ideja i dalje jaka. Mada sama konstantno trpi udare sa smanjenjem tog njihovog Kalifata, želi pokazati kako je i dalje sposobna pogoditi samo srce Europe. Upravo na tom tragu će najveći problem za tajne službe, općenito europska društva, ali i muslimanska koja se bore protiv toga, biti upravo pobijediti tu ideologiju. Koja je izrazito radikalna, ali kao što vidimo ima velik broj pristaša, kako na Bliskom istoku, tako i u Europi”.
Kad je već službama biti korak ispred terorista skoro nemoguća misija, postoji li uopće rješenje za spiralu nasilja? U svjetlu zbivanja zbog kojih Europa ponovo kao 70-ih i 80-ih postaje jedan od centara svjetskog terorizma, Bilandžić zaključuje, vlade i države trebaju rješavati njegove uzroke.
”U tom jednom strateškom odnosu između islamizma i Zapada očigledno je da su sve postojeće protuterorističke strategije neefikasne. Ono što se sigurno može napraviti, to je radikalna reforma strukturalnih uvjeta sociopolitičkih koji dovode do terorizma. A tek onda, dakle nakon tog radikalnog zahvata u uzroke terorizma, u kombinaciji s tim sigurnosnim mjerama u okviru Protuterorističke strategije, da ćemo moći govoriti eventualno o eradikaciji terorizma. Dotad, nažalost, čini mi se da ćemo i dalje biti suočeni s ovom eskalacijom, kao što smo to danas”, predviđa Bilandžić.