IZ ARHIVA JEDNOG PURGERA: Legende o Gričkom topu i kuli Lotrščak

Grički je top star 139 godina! Naime, 1. siječnja 1877. godine ispaljen je s Lotrščaka prvi puta topovski hitac koji je građanima grada Zagreba objavio podne. Top se tada nalazio u Meteorološkom zavodu gledavši na Strossmayerovo šetalište. Te prostorije postoje i danas, no njihova je namjena, razumljivo, sasvim drugačija.

Piše: Branimir Fagač

Listajući stare, prašnjave i požutjele dokumente i zapisnike, nalazimo u njima pregršt anegdota i zabavnih crtica iz starog Zagreba. Jednostavno začudi kakvim se sve sitnicama morao baviti časni magistrat Zagreba, odnosno gradska uprava s načelnikom na čelu. Kako je Zagreb u ta stara vremena ipak bio samo gradić, za mnoge se događaje saznalo već drugoga dana, što bi istovremeno bio povod i za smijeh i za rugalice koje su istog trenutka nicale.

Mnogo tih starih anegdota zauvijek je izgubljano, mnogo ih je već zaboravljeno, ali se nešto, na sreću, ipak sačuvalo. Danas ih se malo tko sjeća, ma koliko da su uveseljavale naše djedove i pradjedove. Ali, to je neminovno. Jer, grad se širi i raste, a staro tone u zaborav i nestaje.

Zašto puca top?

Pođimo na današnje Strossmayerovo šetalište. Zastanimo na kratko kod Lotrščaka. Ako se približava podne, sačekajmo da se kazaljke poklope. Jer, tog će trenutka s otvorenog prozora vidilice na vrhu zagrmjeti top, koji svaki dan točno u podne obavještava građane Zagreba da je prošlo pola dana. O topu postoje brojne legende koje stari stanovnici Zagreba dobro znaju. Tako se priča da je top u grad Zagreb dospio kao turski plijen, da je nekad bio u turopoljskom utvrđenom gradu Lukavcu, da je 1593. godine pucao u bitci kod Siska na Turke, a po priči Augusta Šenoe, upravo je tom prilikom taj top opalio: probio i razbio najveći bubanj u turskoj vojsci, a onda je dopremljen u Zagreb i postavljen na Grič da pucnjavom podsjeća na taj veliki događaj.

Neki su tvrdili da je grički top jedan od topova s Medvedgrada i da je upravo iz tog topa ispaljen hitac preko Save koji je raznio pečenog purana na stolu Hasan-age zulumčara. Bilo je svojedobno  građana koji su tvrdili da je top pripadao vremenu kralja Bele IV. i da ga je on ostavio u znak spomena na svoj boravak u tvrdim zidinama Griča, građanima zapovjedavši da se svakog dana puca iz njega, kako ne bi zahrđao.

Grički top, međutim, ni izdaleka nije toliko star. Star je 139 godina! Naime, 1. siječnja 1877. godine ispaljen je s Lotrščaka prvi puta topovski hitac koji je građanima grada Zagreba objavio podne. Top se tada nalazio u Meteorološkom zavodu gledavši na Strossmayerovo šetalište. Te prostorije postoje i danas, no njihova je namjena, razumjivo, sasvim drugačija.

Zašto je top s Griča pucao (i puca) točno u podne? Objašnjenje ćemo naći u zapisnicima gradskih skupština iz 19. stoljeća. Na sjednici održanoj 24. veljače 1876. godine, podnačelnik Đuro Crnadak, koji je predsjedao u odsutnosti načelnika Ivana Vončine, zapisao je:

“Gradski viječnik Đuro Deželić predlaže da se u gradski proračun stavi izvanredna stavka od 100 forinti za nabavu jednog topa, pušćanog praha i za paušalnu nagradu onom tko bi po uri na kraljevskoj velikoj realki, koja je po mjesnom meridijanu uređena, davao topom u 12 sati znak za podne, po kojem bi se ravnali zvonari svih gradskih crkvi”.

To, naravno, nije bilo prvi put da se na tom mjestu nalazi top. Prema starim arhivalijama, još u 14. i 15. stoljeću stajala je ispred gradskih vrata na Dvercima mala kuća. To je bila stražarnica izvan gradskih zidina, a svrha joj je bila da pazi da se u grad ne bi ušuljali sumnjivi ljudi i da hicem iz topa najavi približavanje kakve neprijateljske vojske. U stražarnici je bio mali top nazvan “habernik”, što na turskom jeziku znači top. Po tomu je cijela zgradica – stražarnica bila nazvana Habernikom.

Zgrada i stražarnica srušene su 1812. godine, a u posljednjoj godini njihova postojanja topovskim se hicem najavljivao kakav požar u Zagrebu.

Pucanj u ponoć

Prva dva grička topa podnevnika pucala su od 1877. godine, pa sve do 1928. godine. Po svoj prilici oba su bila izrađena u Zagrebu i svojim su izgledom više nalik na veliku pušku na drvenom stalku nego na top. Sad su u gradskom muzeju. Današnji treći top podnevnik nabavljen je 1928. godine iz puškarske tvornice u Kranju.

Grički top za sve vrijeme svog postojanja nije pucao samo 14 godina. To je bilo od početka 1914. godine, kad je vojska zabranila podnevno pucanje zbog moguće panike i štednje municije. Prvi svjetski rat je završio, mir je već odavna došao, a zagrebački su se građani sjetili svoga topa tek 1928. godine, kad je opet počeo pucati pod rukom poznatog Marijana Fröbea, koji je dugi niz godina, sve do svoje smrti, svakodnevno objavljivao podne. Dakle, od 139 godina top samo 14 godina nije označio podne u gradu Zagrebu.

Uz grički je top vezano mnogo anegdota. Kad je, na primjer, 1928. godine otvaran Zagrebački zbor, preteča današnjeg Zagrebačkog velesajma, grički je top pucao dan ranije točno u ponoć, kako bi sve građane Zagreba obavijestio da se izložba otvara sutradan. Mnogi građani nisu znali da će top pucati, pa su bunovno poskakali iz kreveta i navrat nanos pohrlili na ulice, mnogi u pidžamama. Neki su pomislili da je počeo neki novi rat.

Prilikom izbora gradonačelnika Vjekoslava Heinzela, top je svečano ispalio deset hitaca. Time se htjelo podsjetiti na staru gričku navadu da se prilikom izbora gradonačelnika puca počasni plotun. Tada su neki zamjerili što nije ispucano jedanaest hitaca, kako se činilo od starine. To je bio povod za dugotrajnu raspravu, koja je podijelila brojne znanstvenike u dva tabora, izazivajući u Zagrebu veliki smijeh, jer su se razgovori o deset ili jedanaest topovskih hitaca uskoro pretvorili u prave osobne obračune i izravnavanje nekih starih računa.

Grički top puca i danas točno u podne, pa je, među inim, jedan od turističkih atrakcija Zagreba. Ljeti mnogi stranci dolaze pod Lotrščak u 12 sati, samo da bi iz najveće moguće blizine čuli povijesni podnevni hitac.

AKO STE PROPUSTILI:

IZ ARHIVA JEDNOG PURGERA: Crnoputa Josephine Baker uspalila Zagrepčane- čitajte OVDJE.