ISTRAŽUJEMO: Zašto u Hrvatskoj nedostaje turističkih radnika?

Podijelite članak
Ilustracija (Pixabay.com)
Ilustracija (Pixabay.com)

S višegodišnjim rastom hrvatskog turizma, sve je izraženiji problem nedostatka kvalificirane radne snage. Vrsni konobari, barmeni, kuhari – traže se svijećom. Niti pomoćno turističko osoblje više ne želi raditi za nisku plaću kao do prije nekoliko godina.

Izvor: Media servis

Poslodavci su prisiljeni povećavati plaće, no jesu li s time zakasnili? Donosimo reakcije stručnjaka za zapošljavanje, sindikalnih čelnika i poslodavaca u hotelijerstvu.

Više gostiju, novi hoteli visoke kategorije, bolji turistički prihodi- ništa od toga nije pratio i dovoljno brzi rast kvalificirane radne snage u turizmu. Poslodavci pak, uvjeravaju, turistički radnici sve su bolje plaćeni. Predsjednica Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Iva Bahunek, za Media servis kaže:

“Plaće su u posljednje dvije godine povećane. Iz godine u godinu se te plaće povećavaju. A naravno da je činjenica da Vlada na razini države mora donijeti, ne samo u turističkom sektoru nego u kompletnoj našoj ekonomiji, mora donijeti zakone, odnosno porezna rasterećenja, koja će omogućiti poslodavcima, isto tako, da povećaju plaće”.

Rast plaća je krenuo, no prekasno – smatra predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever. Kaže, spasonosna mjera više ne može biti ni povećanje kvota za uvoz stranih radnika, za kojom Vlada poseže svakih nekoliko mjeseci.

“Sad smo već dosegnuli da u ovoj godini imamo negdje 36 tisuća radnika za koje se daje dozvola za ulaz u Hrvatsku na rad, dakle, za kvotu stranih radnika. Međutim, postoji sve manji interes, jer ovi ljudi koji su iz okruženja Hrvatske dolazili u Hrvatsku raditi jer im je to bilo ipak povoljnije nego u matičnim zemljama, sad su otkrili da isto mogu otići negdje dublje u Europu i zaraditi daleko više”, izjavio je Sever.

Do kroničnog manjka turističih radnika došlo je zbog pohlepe poslodavaca u turizmu, tvrdi Sever. Podsjeća i na brojne primjere neadekvatnog, sirotinjskog smještaja za sezonske radnike, kojima se, često protuzakonito uskraćivao i dnevni odmor. U hrvatskom turizmu, dodaje, novca itetako ima, samo je pitanje njegove raspodjele – koliko su poslodavci spremni uložiti u stabilan dugoročni rast i zadovoljne radnike, a ne samo računati na veliku zaradu preko noći?

“Kako je to moguće da primjerice našoj sobarici ili našem konobaru se isplati otići raditi u Austriju, u nekakav hotelčić negdje u Alpama, gdje je po prilici cijena samog boravka u tom hotelu za turiste slična ili čak i niža od one koju turisti plaćaju u Hrvatskoj, na Jadranu ili negdje drugdje? Ali zato su plaće radnika ipak veće, njihovi gazde su zadovoljni zaradama, a nema nekakvih razlika u porezima, doprinosima i tako redom”, rekao je za Media servis predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Dok se poslodavci i sindikalisti spore o visini plaće u turizmu, sve o tome govore stattistike. Iako je turizam naša uvjerljivo najjača gospodarska grana, plaće u tom sektoru niže su od nacionalnog prosjeka.

“Turizam je što se tog dijela tiče, 16 posto su plaće niže u odnosu na prosječnu hrvatsku plaću”, kazala je Maja Mahovlić s portala Moj posao. Kolika je potražnja za radnicima u turizmu, pokazuje i činjenica da su u top deset najtraženijih zanimanja, među prvima upravo ona iz turističkog sektora.”Redom, to su prodavači odnosno trgovci, konobari odnosno barmeni. Kuhari, vizači, prgrameri, knjigovođe, prodajni predstavnici, računovođe, diplomirani inženjeri strojarstva i skladištari. Dakle, to su najtraženija trenutno zanimanja”.

Masovni turizam kao da je iznenadio Hrvate. U Splitu primjerice, velikim porastom privatnih iznajmljivača, nekima je gotovo nemoguće pronaći spremačice za čišćenje apartmana. Slijedom toga, logično, porasla je i cijena njihovog rada, koja je godinama ionako bila – sramotno niska.

Komentiraj