ISTINE I ZABLUDE: Što je sve otkrila velika znanstvena studija o GMO?!
Američka Nacionalna akademija znanosti, inženjerstva i medicine (NASEM) objavila je znanstvenu studiju o uzgoju genski modificiranih organizama (GMO), njihovom označavanju, utjecaju na zdravlje ljudi kao i tržišnoj isplativosti.
Pripremila: Gordana Ivas
Čelni čovjek okruglog stola na tu temu, Fred Gould, profesor entomologije (znanosti o insektima) naglasio je kako su svi sudionici vrlo ozbiljno pristupili istraživanju znajući koliko je pitanje GMO-a osjetljivo. Izvješće koje je objavila američka akademija znanosti sadrži mnoga zanimljiva otkrića koja navode na zaključak kako GMO nisu ništa štetniji za ljudsko zdravlje od konvencionalno uzgojene hrane, ali neki oblici njihovog uzgoja mogu uzrokovati otpornost na pesticide i herbicide kod insekata i korovo što onda predstavlja ogroman problem u poljoprivredi.
Analizom stotine stručnih znanstvenih radova došlo se do uvjerljivih dokaza kako hrana dobivena genski modificiranim organizmima nije naštetila životinjama, a i podaci epidemioloških zavoda nisu pokazali porast u prevalenciji raka ili drugih bolesti koji bi bili uzrokovani unosom GMO-a u ljudsku hranu.
Događa se da usjevi koji su otporni na insekte zahvaljujući otrovu koji potiče gen iz bakterije Bacillus thuringiensis (Bt)zapravo omogućavaju poljoprivrednicima da manje koriste pesticide. Oni mogu izbjeći rizik razvoja rezistentnosti kod insekata korištenjem usjeva sa dovoljno visokim udjelom toksina i jednostavno sadnjom drugih vrsta usjeva u blizini kako bi se spriječilo da kulture dizajnirane za otpornost na herbicid glifosat koje postanu ovisne od te kemikalije ne potaknu razvoj otpornog korova što bi onda dovelo do velikih problema.
Stručnjaci upozoravaju kako se problem otpornosti na herbicide bilježio i u konvencionalnoj poljoprivredi, osobito u uzgoju pšenice. Mišji repak koji se tu pojavio postao je vrlo brzo otporan na herbicid pa je jako važno bilo mijenjati ključni sastojak herbicida i rotirati usjeve kako bi se razvoj rezistentnosti onemogućio. Ovakav problem može se riješiti i kombiniranjem više različitih herbicida.
Valja spriječiti zbunjenost u javnosti
Objavljenu znanstvenu studiju su čak i protivnici GMO-a ocijenili vrlo transparentnom i objektivnom, iako je ona na neki način doprinjela afirmaciji GMO-a jer duga lista istraživanja pokazuje kako je takva hrana zapravo sigurna.
Američki ministar poljoprivrede Tom Vilsack pozvao je zato Američki kongres da poduzme potrebne aktivnosti kako bi se u javnosti spriječilo širenje zbunjenosti. Naime, Američka agencija za hranu i lijekove, spremna je raditi na izgradnji nacionalnog sustava koji bi potrošačima omogućio kvalitetniji pristup informacijama o hrani koju kupuju bez odašiljanja pogrešnih informacija o sigurnosti, a samim time i bez povećanja troškova.
Zanimljivo je reći kako niti ova studija nije dokazala da je upotreba GMO-a povećala poljoprivredne prinose pa je to i posebno zanimljiv podatak kojim će se zasigurno koristiti protivnici GMO-a. Stručnjaci za biotehnologiju smatraju kako ipak nije sprovedeno dovoljno istraživanja na tu temu i biti će potrebno sprovesti još podrobnijih istraživanja na tu temu. A ona će najvjerojatnije pokazati da su modificirani usjevi spriječili dostizanje plafona u prinosima usjeva.
Osobito zanimljivo je izvješće u dijelu koje se odnosi na raspravu oko označavanja GMO proizvoda. Pristalice označavanja smatraju da kupci imaju pravo znati što kupuju između ostalog i zato što na njihov izbor mogu utjecati individualni stavovi temeljeni na etičkim ili ekološkim načelima.
Svaka promjena DNK može uzrokovati neočekivane posljedice
Protivnici ističu da je besmisleno označavati zapravo vrstu tehnologije jer problem nije u njoj nego eventualno može biti, u konkretnom proizvodu. Diskusiju o regulaciji dodatno komplicira činjenica da se tehnologija genetskog modificiranja od svojih početaka u 1980-im godinama toliko razvila da više ne treba bakterije kao prenosnike gena iz jednog organizma u drugi.
Naime, novom tehnikom poznatom kao CRISPR-Cass9 danas je moguće precizno isključiti ili izmjeniti dijelove DNK na takav način da u njih niti ne dospije nikakav genetski materijal drugih organizama.Takve izmjene danas mogu biti preciznije i bezopasnije od onih koje nastaju u prirodnim mutacijama ili u mutacijama dobivenim uvjetovanim laboratorijskim mutacijskim genezama, zračenjem ili kemikalijama koje se koriste u konvencionalnom uzgoju.
Nedavno je na tom tragu, Američko ministarstvo poljoprivrede odobrilo da se dva GMO-a dobivena CRISPR-om izuzmu od uobičajenih regulacija propisanih za GMO. Radi se o šampinjonima koji ne tamne, jer im je isključen gen za proizvodnju enzima koji uzrokuje smeđu boju.
Mnogi smatraju kako svaka promjena DNK može uzrokovati neočekivane posljedice. Međutim, biotehnolozi uvjeravaju kako svaki soj bez obzira je li dobiven prirodnim mutacijama ili biotehnologijom ima neke drugačije gene i da bi za sve proizvode, neovisno o tome jesu li dobiveni konvencionalnim ili drugačijim tehnologijama, trebala važiti ista pravila.