I OPET NAJGORI: U Hrvatskoj najviša stopa smrtnosti od karcinoma u EU!

Podijelite članak

doktor, liječnik

Prema podatcima Eurostata, 15 posto stanovnika u Hrvatskoj ocjenjuje svoje zdravlje lošim, što je najviši udjel lošeg zdravlja u nekoj od 28 država članica Europske unije.

Najveći dio među onima koji svoje zdravlje ocjenjuju lošim čine najsiromašniji građani Hrvatske (26 posto), svih dobnih skupina, dok svoje zdravlje lošim ocjenjuje 6,5 posto bogatih građana (među kojima su i osobe vrlo visoke životne dobi). Visoki dio lošeg zdravlja u Hrvatskoj korelira s relativno niskim dohotkom po glavi stanovnika u Hrvatskoj i niskim izdvajanjem za zdravstvo. Korelira i s relativno kratkim životnim vijekom koji je u Hrvatskoj u prosjeku gotovo šest godina kraći nego primjerice u Italiji ili Španjolskoj.

Reforma

Javni su ovo podatci na koje je upozorila dr.sc. Ana Bobinac, ekonomistica s Medicinskog fakulteta u Rijeci, a sve u kontekstu izrade novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji bi trebao reformirati dio zdravstvenog sustava. Ona upozorava kako je uoči stvaranja novih propisa i reformskih aktivnosti prijeko potrebno definirati pokazatelje s točno određenim početnim stanjem prije početka reforme i to u slučaju da se utvrdi da reforma ne postiže željeni cilj, ili se možda postižu neželjene nuspojave, u skladu s čim nalogodavac može reformu zaustaviti na vrijeme, revidirati propise ili odrediti nove pokazatelje.

Tako je, naglašava ona, prema podatcima Eurostata, stopa preventibilne smrtnosti u Hrvatskoj jedna je od najviših u EU-28. Važno je znati da se preventibilna smrtnost definira kao smrtnost izazvana ili nedovoljno kvalitetnom zdravstvenom skrbi ili neadekvatnim, odnosno nedovoljno učinkovitim javnozdravstvenim intervencijama kojima se trebalo utjecati na uzroke smrti (primjerice na rizično ponašanje poput pušenja ili prekasnog otkrivanja karcinoma).

Kada se analiziraju podaci Eurostata o smrtnosti u svim značajnijim skupinama bolesti (kardiovaskularne bolesti, bolesti jetre, karcinomi, dijabetes, itd.), Hrvatska u svim kategorijama bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti u Europskoj uniji.

To znači da pacijenti koji se od kardiovaskularnih bolesti ili dijabetesa liječe, primjerice, u Njemačkoj ili Austriji, imaju osjetno bolje izglede za dulje preživljenje. Podaci o ishodima liječenja karcinoma pokazuju da Hrvatska, uz Mađarsku, ima najvišu stopu smrtnosti od karcinoma. Pojedinačno, Hrvatska ima najvišu stopu smrtnosti od karcinoma dojke u Europi, s tim da se smrtnost povećala u 2013. godini u odnosu na 2003. godinu. Hrvatska, uz Mađarsku i Slovačku, ima i najvišu stopu smrtnosti od karcinoma prostate u Europi, s tim da se i tu smrtnost povećala u 2013. godini u odnosu na 2003. godinu.

To su ujedno i jedini od najčešćih karcinoma u Hrvatskoj, za koje postoje relativno učinkoviti načini liječenja i dijagnoze, a za karcinom dojke postoji i javnozdravstveni program ranog otkrivanja karcinoma koji, unatoč višemilijunskom trošku, nažalost, ne ostvaruje potreban odaziv žena od 70 posto.

Dulji životni vijek

S druge strane Hrvatska je u 2015. imala relativno visok udjel liječnika specijalista na 100.000 stanovnika, i to 242. No, istovremeno Nizozemska (zemlja s vrlo uređenim i izdašnim zdravstvenim sustavom), imala je 190 liječnika specijalista na 100.000 stanovnika, a Velika Britanija i 201 liječnika specijalista na 100.000 stanovnika. Dostupnost zdravstvene skrbi, osim samog broja liječnika (i ostalih medicinskih djelatnika, iako ih se ovdje ne spominje), određen je i prosječnim brojem liječničkih konzultacija s pacijentima, u jednoj godini. Iako vrlo rudimentarni pokazatelj učinkovitosti rada, nije nevažno spomenuti da u Hrvatskoj liječnik u prosjeku primi oko 1900 pacijenata godišnje, dok je prosjek EU-28 više od 2100 pacijenata (podaci OECD-a za 2014. godinu).

Europska komisija je u svom izvješću o stanju zdravlja u EU, istaknula kako se u Hrvatskoj, o odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijek pri rođenju produljio za gotovo tri godine te je 2015. iznosio 77,5 godina, no i dalje je kraći od prosjeka EU gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina. Pritom žene u Hrvatskoj prosječno dožive 81 godinu, a muškarci 75 godina, piše Glas Slavonije.

Komentiraj