HSP TRAŽI: Rokovi za prodaju zemlje strancima moraju se prolongirati, ako treba i promjenom Ustava!

Zemlja je najveće prirodno bogatstvo svake države i uz vodu svakako najvrijedniji prirodni potencijal koji posjeduje – kaže se u priopćenju Hrvatske stranke prava koje potpisuje predsjednik Karlo Starčević.

U priopćenju se dalje kaže:

Svaka uređena država osobitu pažnju posvjećuje privođenju zemlje svrsi, da se njome gospodari na najbolji mogući način i da bude što je moguće bolje i racionalnije iskorištena u nacionalnom interesu te države. Kako se država Hrvatska odnosi i kako i koliko se ponaša prema ovom najvrijednijem prirodnom potencijalu.

Velike površine zemlje su neobrađene, zapuštene, zarasle u korov zbog nebrige samoga hrvatskog čovjeka kao i svih dosadašnjih Vlada, pa i ove. Zbog loših politika u Hrvatsku je je postalo jeftinije uvoziti nego proizvoditi. Hrvatska uz rijetke izuzetke nema bitnih poljoprivrednih proizvoda iz vlastite proizvodnje. Dužnost HSP-a je ukazati na sve anomalije pa ćemo tako i na ovu koja je embrio razaranja hrvatske državnosti i ukazati na jedan ogroman problem koji nas čeka iduće godine. Nema države bez zemlje i nema opstanka narodu na prostorima koji nije njihov.

Republika Hrvatska je tijekom predpristupnih pregovora o ulasku u Europsku uniju ispregovarala sedmogodišnji embargo na prodaju zemlje strancima. Nelegalnim referendumom iz siječnja 2013. godine Hrvatska je u Europsku uniju ušla s 01. srpnja 2013. godine i embargo na prodaju zemlje ističe 01. srpnja 2020. godine.

Što će se dogoditi iza 1. srpnja 2020. godine? To ponajprije ovisi o tomu kako će se hrvatske vlasti postaviti prema ovome nepremostivom problemu. Ako se postave kao sve dosadašnje Vlade ne piše nam se dobro. Ako se napravi veliki zaokret u zemljišnoj politici možda imamo nekakve šanse za spas i oporavak poljoprivredne proizvodnje.

Ako znamo da je zemlja po hektaru površine gotovo 4/5 (četiri petine) jeftinija u Hrvatskoj u odnosu na Nizozemsku, Dansku, Njemačku, Francusku… možemo samo očekivati da će velike korporacije krenuti u „shoping“ jeftine zemlje u planski ispražnjenoj Slavoniji, koja je još uvijek pogodna za eko uzgoj.

Baranja je preko koncesija ranije datih Agrokoru već u stranim rukama. Ako imamo najave da će ruske banke tijekom ove godine prodati udjele u Agrokoru legitimno je pitanje tko će biti budući većinski koncesionar zemlje, pogotovo u Baranji. Hoće li to biti neka mađarska korporacija? Ako se to dogodi možemo slobodno reći da su Mađari došli na Dravu u predgrađe Osijeka bez ispaljenog metka. Danas je sve više vidljivo da nas političko vodstvo vodi u tom pravcu.

Kada je u pitanju rok koji ističe 01.07.2020. godine za slobodnu kupovinu zemlje držimo da Vlada Republike Hrvatske, Sabor Republike Hrvatske moraju iskoristiti sve dopuštene mogućnosti i taj rok produžiti za još tri godine što je Ugovorom o pristupanju Hrvatske u EU ostavljeno kao mogućnost.

Slična prijelazna razdoblja bila su odobrena i drugim članicama iz istočne i srednje Europe koje su se EU-u priključile 2004. godine. Poljska je, primjerice, dobila čak 12 godina počeka. Uoči isteka tog roka, Poljska je donijela zakon kojim se i dalje značajno otežava i ograničava stjecanje vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem.

Postupanje Poljske najbolji je primjer kako se treba ponašati i kako se ponaša jedna suverena država. HSP odlučno traži i zahtijeva isto postupanje od Vlade i Sabora Republike Hrvatske kada je u pitanju prodaja poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. Ako bude potrebno treba promijeniti i Ustav kako bi se prodaja ograničila.

Zemlju moramo sačuvati za Hrvate, jer kada uredimo Hrvatsku kao poštenu, uspješnu i perspektivnu državu vratiti će se i velika većina iseljenih Hrvata koji su iselili iz Hrvatske najviše zbog loših politika svih Vlada od osamostaljenja do danas.