HRVATSKA I LJUDSKA PRAVA: Nema pravde ako velik broj građana živi u siromaštvu

Podijelite članak

NOVI UDAR NA PRAZNE DŽEPOVE: Koliko su najavljene reforme fer prema građanima? 1

Međunarodni je dan ljudskih prava. Obilježava se na današnji datum još od 1948. godine kada je potpisana Opća deklaracija o ljudskim pravima kojom se svim ljudima priznalo pravo na život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika.

Piše: Marinela Ruškovački (Media servis)

Gotovo 70 godina nakon donošenja Deklaracije mnoga prava i dalje se svakodnevno krše…

Svaki peti građanin Hrvatske barem je jednom osjetio diskriminaciju, dvije trećine njih ju nije prijavilo, a mnogi građani niti ne znaju koja su to ljudska prava koja su im zajamčena, a koja se nekima od nas svakodnevno i krše. U Hrvatskoj je dominantan trend nakon ulaska u EU pad zaštite ljudskih prava, kaže Ivan Novosel iz Kuće ljudskih prava.

“Možemo kao trend vidjeti regresiju u kontekstu napredovanja ljudskih prava, dakle idemo unatrag. Ako uspoređujemo ovu godinu sa 2016. godinom možemo vidjeti da se situacija djelomično popravila, ali i dalje ostaje taj trend regresije. Prije svega u područjima poput pravosuđa, pristupa zdravstvu i obrazovanja, ali i samog procesa formuliranja nacionalnih javnih politika”, kaže Novosel.

Prevelik broj građana živi na rubu siromaštva i time su im ugrožena mnoga prava, poručuje Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije.

“Često nisu niti svjesni nego nekako podrazumijevaju da je to normalno stanje stvari, a to nije normalno. Kronični problem koji ostaje jest da mi i dalje u sustavu obrazovanja nemamo građanski odgoj tako da ne odgajamo buduće generacije samosvjesnih ljudi koji će se znati založiti za svoja prava”, poručuje Bosanac.

Problemu pridonosi i to veliko nepovjerenje građana u institucije, posebice one pravosudne što posljedično dovodi do neprijavljivanja slučajeva kršenja.

“Ono što mi očekujemo jest da se ljudska prava ne smiju stavljati u kontekst je li to ljevica ili desnica,ona su civilizacijski doseg i po meni je to pitanje da li smo dio 21. stoljeća ili nismo. I zato bi svaka vlada koja misli da je vlada 21. stoljeća bezupitno trebala donositi odluke vezane uz promociju tih prava”.

Nije problem kršenja ljudskih prava samo problem Hrvatske kada su zemlje Europske unije u pitanju, situacija s ljudskim pravima nije bajna u Mađarskoj ili Poljskoj primjerice, dok su nekim članicama ljudska prava okosnica djelovanja.

“Poput Njemačke, Francuske, Nizozemske i skandinavskih zemalja u kojima su ljudska prava centar bilo kakvog djelovanja države, jer se podrazumijeva i postoji shvaćanje da su ona temelja da dobar i pristojan život svakog čovjeka”, istaknuo je Novosel.

Komentiraj