HRVATI VELIKI KOCKARI: Imamo 100.000 ovisnika, a kocka sve više mladih

Kockanje je jedna od najučestalijih ovisnosti u Hrvata, a dostupnost kladionica i automat klubova na svakom uglu, dodatno otežava liječenje. Klade se sve mlađe osobe unatoč tome što zakon to zabranjuje maloljetnicima.

Dr. sc. Davor Bodor, dr. med., specijalist psihijatar, voditelj prve i jedine Dnevne bolnice za ovisnost o kockanju u našoj zemlji, otvorene 2015. godine u okviru Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan u Zagrebu, kaže kako je, unatoč uvriježenom mišljenju da je ovisnost o kockanju pitanje samo gubitka kontrole nad novcem i vremenom, to zapravo mnogo više. Ističe kako se posljedice ovisnosti o kockanju osjete u socijalno-radnom okruženju, a posebice u obitelji.

Za sada je Dnevna bolnica za ovisnost o kockanju još uvijek jedina u Hrvatskoj sa strukturiranim programom za isključivo tu vrstu ovisnika.

– Osobno mislim da bi bilo dobro da ovakvih dnevnih bolnica u Hrvatskoj ima više”, rekao je Bodor za Glas Slavonije.

Prema rezultatima zadnjeg istraživanja Instituta Ivo Pilar za 2015. godinu u Hrvatskoj ima oko 2,2 posto ovisnika o kockanju, što bi bilo, ugrubo, oko 100.000 ovisnika. Moramo znati da svaki ovisnik o kockanju sa svojom bolesti pogađa u prosjeku od četiri do osam osoba iz svoje okoline. To znači da je ovim problemom zahvaćeno jako mnogo ljudi. To nije iznenađenje, jer je hrvatski sustav prema kockanju i priređivanju igara na sreću jako otvoren i jako liberalan. Postoje zatvoreni sustavi gdje je kockanje zabranjeno i postoje regulirani koji su negdje u sredini, poput Norveške, gdje ima jako malo ovisnika o kockanju, možda najmanje u EU-u – navodi dr. Davor Bodor, i podsjeća na istraživanje profesora Nevena Ricijaša, Dore Dodig Hundrić i Valentine Kranželić, iz Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koje je pokazalo da je kockanje maloljetnika u Hrvatskoj jako izraženo i da gotovo 13 posto maloljetnika ima ozbiljnih psihosocijalnih problema izazvanih kockanjem.

Istraživanje pod nazivom Sportsko klađenje i druga rizična ponašanja hrvatskih srednjoškolaca, Nevena Ricijaša, Dore Dodig Hundrić i Valentine Kranželić s Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pokazalo je da je, što se zastupljenosti s obzirom na grad tiče, nešto veći udjel osječkih srednjoškolaca koji se klade (21,7 posto). Slijede Rijeka s 18,4 posto i Split s 16,2 posto. Što se tiče učestalosti kockanja s obzirom na grad, profesori zagrebačkog fakulteta tijekom istraživanja uočili su da je frekvencija redovitog sportskog klađenja najviša u Zagrebu i Osijeku gdje se oko 40 posto mladića redovito kladi. U Osijeku je i najmanje srednjoškolaca koji se nikada nisu kladili i to 25,6 posto, a najviše takvih je u Koprivnici – 52,5 posto.