GORAN ALEKSIĆ: HUB mijenja naziv u HUL – Hrvatska udruga lažova

Podijelite članak

Goran Aleksić, saborski zastupnik SNAGA-e i veliki borac za sve one koje su bankari obespravili kreditima u švicarcima, iznio je pet primjera u kojima je naveo, kako kaže, laži Hrvatske udruga banaka.

Na Facebooku Aleksić piše: 5 HUB-ovih LAŽI

1. Lagali su da je kamatna stopa zakonita, da to što se ona ne smije mijenjati odlukom banke ne znači da je promjena koju su oni radili bila neutemeljena. Dokaz da lažu jesu pravomoćne sudske presude kojima se utvrđuje obveza vraćanja preplaćenih kamata i pripadajućih zateznih kamata.

2. Lagali su da su se uskladili sa zakonom kada su na temelju izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju banke samovoljno utvrđivale marže i promjenjive parametre, a potom su o tome poštom obavještavale potrošače korisnike kredita. Dokaz da su lagali jest odluka Vrhovnoga suda RH po reviziji Rev-1172/18 kojom je utvrđeno da takav način određivanja parametara nije ništa drugo doli jednostrano određivanje kamatne stope. te stoga tako definirana, a neugovorena kamatna stopa, i dalje ne smije rasti u odnosu na početnu KS.

3. Lagali su kako banke nisu znale da će tečaj CHF rasti. Možemo se složiti da banke nisu znale koliko će tečaj rasti, ali banke su znale da će tečaj svakako rasti. Na to su ih sramežljivo upozoravali i Rohatinski, i Vujčić, a i tadašnji predsjednik Uprave ZABA-e Luković za novine je više puta rekao kako oni u Zabi nisu htjeli takve kredite plasirati zbog rizičnosti, ali su na kraju popustili da ne budu izvan tržišta koje je gutalo potrošače (parafraziram njegove riječi). Postoje i dokumenti MMF-a u kojima se upozorava banke na mogući rast CHF tečaja u odnosu na EURO.

4. Lagali su kako svi CHF krediti nisu isti, i kako se ne može na svaki kredit jednako primijeniti kolektivna sudska presuda. Dokaz da lažu jest taj da su u svim kreditima ugovarali jednaku kamatnu stopu koja se mijenja odlukom banke koja je u tome dijelu ništetna, da su u svim kreditima s valutnom klauzulom CHF primjenjivali isti princip ugovaranja u kojemu nisu upozoravali klijente na rizike valutne klauzule CHF, na razliku od valutne klauzule EURO te na mogući rast od 18% u odnosu na EURO, a narastao je tečaj ne najviše 18% kao što je navodno govorio Vujčić, nego je u jednome trenutku početkom 2015. narastao čak 86% u odnosu na najniži tečaj po kojemu su krediti ugovarani.

5. Sada lažu kako se odluka po poljskom predmetu C-260/18 ne odnosi na Hrvatsku, jer su ovdje banke primjenjivale srednji tečaj HNB-a, a ne svoj tečaj. Ovdje je laž dvostruka. Prvo, neke banke jesu primjenjivale svoj tečaj (npr. Addiko i Sberbank), pa onda HUB nikako ne može tvrditi to što tvrdi. I drugo, unatoč tome što u smislu ništetnosti same valutne klauzule CHF u Hrvatskoj vrijede neka druga pravila, koja su vezana za upozoravanje na rizike, meritum presude C-260/18 apsolutno će biti prihvatljiv u onome dijelu koji govori o tome kako funkcionira sudski mehanizam za zaštitu potrošača, ako se utvrdi da valutna klauzula CHF jest ništetna.

Pa u tome smislu, ako odluka bude onakva kakvu očekujemo, i ako je Vrhovni sud RH već donesenom nepoznatom odlukom odbio revizije banaka, onda to znači da bi CHF ugovori u Hrvatskoj, jednako kao i u Poljskoj u konačnici trebali biti ništetni, ali samo ako to potrošač izričito zatraži, a s druge strane, ako mu odgovara da ugovor opstane bez ništetnih odredaba, onda sud mora uvažiti taj zahtjev konkretnog potrošača.

Eto, našao sam najmanje 5 laži iz HUB-ove tvornice laži!

Komentiraj