FOTO: NAGRADA PRIVREDNOG VJESNIKA – Sandra Švaljek ekonomska analitičarka 2016.

Privredni vjesnik proglasio je Sandru Švaljek najboljom ekonomskom analitičarkom za 2016. godinu.

Izvješće: Media servis

“Ostvareni rast treba iskoristiti za bitni zaokret i u ekonomiji i u društvu, kako bi se stvorilo društvo otvorenih institucija koje daju priliku svima”, naglasila je dobitnica Švaljek.

“Možemo očekivati stopu rasta od 3 posto, ne više skromnu stopu rasta nego priličan stabilan rast. Vidimo optimizam u gospodarstvu”, rekla je Švaljek.

Hrvatski ekonomski analitičari iznijeli su poslovna očekivanja za 2017. godinu, ali su se obratili i Vladi, iznijevši svoja razmišljanja i ideje koje bi mogle pomoći oporavku hrvatskog gospodarstva i ekonomije. Željko Lovrinčević hrvatsku je ekonomiju, na metaforičan način, usporedio s otapanjem snijega – 2004. došlo je do ogromnog priljeva kapitala, a indikatori na mikrorazini inicirali su na krizu. Nakon toga, upozorio je kako bi Hrvatska mogla doći u situaciju u kojoj je bila 2007. godine.

“To da se nešto bitno u tehnološkom smislu promijenilo – djelomice u privatnom sektoru, u javnom ne bitno, javni je ostao manje-više kakav je bio. U istraživanju razvoju tehnologije ulaganja su pala, a ne se povećala. U smislu kvalitete funkcioniranja pravosuđa i okvira u udjelu nenaplaćenih potraživanja odnosno blokiranih fizičkih osoba raste, a ne da pada. Drugim riječima, budimo u toj situaciji, procijeni slike oprezni, da nam se ne dogodi 2007. godina i ustrajmo uporno i čvrsto na reforma i mikroekonomski indikatorima, da nam se ne dogodi topljenje snijega za dvije godine”, objasnio je Lovrinčević.

Damir Novotny rekao je da imamo najslabiju ekonomiju u Europi, ako izuzmemo Grčku i Bugarsku. Upozorio je kako bi se kamatne stope mogle povećati i ove godine, a da su mikroekonomski problemi prekriveni snijegom koji se topi. Osim toga, napomenuo je kako se od turizma ne može živjeti te da poduzeća trebaju investirati.”Kako mi mislimo s devalvacijama i debercijacima tu veliku razliku produktivnosti pokriti? To je nemoguće! Dakle, moramo djelovati na supply side, na tome da naša poduzeća invenstiraju, da dobiju od Vlade i od vladinog sektora svaku moguću podršku da se priključe trendu industrijske revolucije 4. genracije. Ako to ne učinimo, od hrvatskog tigra ne će ostati ništa. Na turizmu se ne može živjeti, na uslugama se ne može živjeti”, poručio je Novotny.

Nakon Novotnyja, Guste Santini više se osvrnuo na svijet koji je uplašen zbog svega što se nedavno dogodilo i što se događa – dolazak Trumpa na vlast, Putinova politika, Brexit.”Ta drama koju imamo u svijetu jako dobro podsjeća na 14. godinu, početak 20. stoljeća i Prvi svjetski rat i što je iznjedrio taj Prvi svjetski rat? Da je iznjedrio boljševizam, fašizam i nacizam. Hoće li se nesnalaženje liberalizma ponoviti u neoliberalizmu ili se već ponavlja?”, rekao je Santini.

Nadalje, Velimir Šonje navodi kako se u državi trebaju provesti reforme obrazovanja, pravosuđa, javne administracije i reforme sustava državnih odnosno javnih poduzeća i njihove privatizacije gdje se krije nepotizam, korupcija i neefikasnosti. Na kraju je Šonje kolegama ministra Marića poručio:”I za kraj, ovo nije poruka ministru Mariću jer on ove stvari jako dobro razumije. Željkovu metaforu sa snijegom ja bih ilustrirao valovima. Imamo ministra financija koji izvrsno surfa na valu koji trenutno imamo. Međutim, poruka, ne njemu, nego njegovim kolegama je da val kada dođe prema obali splasne i surfer kolikogod dobar bio se, na kraju, nasuče na obalu i mora plivati natrag da uhvati novi, veliki val”, metaforično je pojasnio Šonje.

Nakon govora analitičara, ministar Marić pohvalio je rad hrvatskih ekonomskih analitičara, odnosno svojih kolega, a potom je rekao kako su najave za 2017. pozitivne.”Da su pozitivne naznake i najave za 2017., ali ne samo za to, nego u konačnici sve ono što nas slijedi u godinama koje slijede. Tu država mora prepoznati taj glas, mora čuti sve te poruke koje jesu i jednostavno ne smije ostati gluha i bez svojih aktivnosti”, poručio je ministar Marić. Isto tako, složio se sa svojim kolegama, analitičarima, te predstavio ključ rješenja hrvatskih javnih financija.”Rješenje ili ključ rješenja hrvatskih javnih financija – mislim da smo pokazali u ovom nekom kratkom roku, ali na tome treba ustrajati i dalje – se krije na rashodnoj strani proračuna. Rashodna strana proračuna nisu samo, kako se to nazivalo, bolni rezovi, ne nužno, već efikasno, racionalno i odgovorno upravljanje javnim novcem, strukturne reforme koje će, između ostalog, tome pomoći, čuli smo im područja”, poručio je Marić.

[fb_pe url=”https://www.facebook.com/SandraSvaljek/posts/319206435148012″ bottom=”30″]