EURO U HRVATSKOJ: Kada i kako – stvoreni su uvjeti za uvođenje!?

Vlada i Hrvatska narodna banka u Zagrebu organiziraju konferenciju na kojoj predstavljaju ‘Strategiju za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj‘.

Izvor: Media servis

Koristi članstva Hrvatske u eurozoni bit će trajne i znantno veće od troškova, glavna je poruka vrha izvršne i monetarne vlasti. Otvarajući konferenciju premijer Plenković poručio je da euro Hrvatskoj donosi globalni politički i ekonomski kredibilitet te da su stvoreni uvjeti za njegovo uvođenje. Kao ključnu prednost naveo je nestanak valutnog rizika i otklonio bojazan od poskupljenja.

Uz pristup Schengenu, uvođenje eura drugi je ključan politički cilj njegove Vlade, kazao je.

‘‘Ono što mislim da je realno i na čemu ćemo raditi da 2020. godina hrvatskog predsjedavanja Vijećem EU bude godina u kojoj će Hrvatska prema našem planu biti dio onog što se naziva IRM 2. I upravo zbog toga će ova konferencija poslužiti kao poticaj da u tom procesu idemo obazrivo, odlučno, transparentno, da otklanjamo sve mitove i strahove koji postoje u javnosti‘‘, rekao je premijer.

Hrvatska je još u ugovoru o pristupanju EU rekla ‘DA‘ eurozoni. Ekonomske prednosti su brojne i velike, kazao je Plenković. Nestat će valutni rizik, pasti kamatne stope za kredite građana i gospodarstva, niži transakcijski troškovi, a time i veća mogućnost investicija. Pogrešna je percepcija da je efekt uvođenja eura u EU članicama bio kratak, dodao je Plenković.

Za ilustraciju, cijene u eurozoni proteklih su 12 godina rasle 23 %, u Hrvatskoj istovremeno 31 %. Prosječne bruto plaće rasle su puno brže nego kod nas – 37 % u Sloveniji, 60 % u Slovačkoj, 88 % u Litvi i Estoniji, 136 % u Latviji, a u Hrvatskoj 29 %. Prilika je to koju Hrvatska treba iskoristiti i za koju se treba dobro pripremiti, njome bi postala dio najrazvijenijih eu članica, tvrdi Plenković.‘‘Ne stoje slogani koji upućuju na pogrešan zaključak da ćemo dobiti europske cijene, a sačuvati hrvatske plaće. Taj mit treba otkloniti‘‘, rekao je Plenković.

Bilo bi lijepo da se hrvatsko predsjedanje EU poklopi s uvođenjem eura, slaže guverner HNB-a Boris Vujčić. Ističe da je Hrvatska ostala jedina, mala europska ekonomija koja još nema zajedničku valutu. Rezimirajući koristi, također je istaknuo uklanjanje valutnog rizika i pad kamatnih stopa, te manji investicijski rizik, jeftiniji platni promet, ali i pristup EU stabilizacijskom mehanizmu.‘‘Ako ga ne trebate, košta. Hrvatska će morati uplatiti 690 milijuna eura kroz nekoliko godina u taj sustav. Međutim, ako dođete u probleme, onda se tamo možete financirati najjeftinije moguće. Grčka u ovom trenutku ima 160 milijardi eura kredita ISM-a, Španjolska, ako se ne varam, 44 milijarde, isto tako Irska i Portugal. Bez ISM-a sve te zemlje bi se puno duže i puno skuplje zaduživale na tržištu‘‘, ističe Vujčić.

Na strani troškova, najveći je gubitak samostalne monetarne politike, koji se očituje kroz realni tečaj i realne kamatne stope, slaže se guverner. Ali odmah i dodaje.‘‘Što se tečaja tiče, budući da je većina duga u devizama i zbog toga HNB održava stabilan tečaj, kao što je nekad Bob Dylan pjevao ‘Kad ništa nemaš, nemaš ništa ni za izgubiti‘. Znači, budući da mi ne možemo koristiti taj tečaj aktivno, onda nemamo ni što izgubiti kad fiksiramo trajno tečaj kune za euro‘‘, slikovit je guverner.

Iza Hrvatske je, kaže ministar financija Zdravko Marić, dvije godine pozitivnih trendova javnih financija, premda je javni dug, u usporedbi s drugim EU članicama, među višima. Podsjetio je na nužno zadovoljavanje maastriških kriterija za ulazak u eurozonu, kojoj su zadnje pristupile baltičke zemlje – Estonija, Latvija i Litva.‘‘Sigurno su provedba strukturnih reformi ključni korak u tome. S jedne strane, to je sve ono što je vezano uz daljnju stabilnost i održivost javnih financija, u smislu fiskalne konsolidacije, održivog i odgovornog upravljanja javnim financijama i daljnjeg smanjivanja javnog duga‘‘, uz ostalo je naveo Marić.

Aktivnosti ekonomske politike pripreme uvođenja eura dala je potpredsjednica Vlade ministrica gospodarstva Martina Dalić. Uz rasterećenje gospodarstva preduvjet su strukturne reforme, prvenstveno reforma pravosuđa, učinkovitiji javni sektor, reforma obrazovnog sustava.‘Nadam se, vjerujem, da će upravo proces o kojem danas počinjemo razgovarati dati dodatni poticaj za provođenje strukturnih reformi i društveni konsenzus o njihovoj potrebi i važnosti. Jer bez toga, ova linija će nastaviti i dalje imati negativan trend, a rastu u nadolazećem razdoblju pridodaje se i dodatni problem, nedostatak radne snage‘‘, poručila je Dalić.