BRANKO CARATAN: EU vojska nije rješenje, treba zaustaviti rat u Siriji

Na summitu 27 članica EU u Bratislavi na kojem nije sudjelovala Velika Britanija razgovaralo se o sigurnosti Europske unije i migrantskoj krizi te je donesena formalna odluka o pomoći Bugarskoj u jačanju granica.

Sa zaključcima se nije složio talijanski premijer Matteo Renzi koji je odbio istupiti pred novinare s Merkel i Hollandeom. Nakon svega postavlja se pitanje može li se EU do summita u Rimu koji će se održati za šest mjeseci dogovoriti oko konkretnijih poteza i približiti stavove onih članica koje na mnoge stvari vezane uz budućnost organizacije gledaju bitno drugačije?

Talijanski premijer nije želio sudjelovati na zajedničkoj konferenciji za novinare s njemačkom kancelarkom i francuskim predsjednikom poslije summita u Bratislavi jer, kako je rekao, ne dijeli njihove zaključke. “Summit nije bio gubljenje vremena, ali da bi se današnji dokument o migrantima opisao kao korak naprijed potrebna je mašta”, naglasio je Renzi, a prenosi Media servis.

Hrvatsku je u Bratislavi predstavljao premijer na odlasku Tihomir Orešković. Po završetku sastanka on je, pak, rekao da su poruke bile pozitivne.

“Glavne teme su bile sigurnost EU i na koji način ćemo bolje surađivati, migrantska kriza. Odlučili smo dati pomoć Bugarskoj da može ojačati granice. U subotu ću biti u Beču, sve ove zemlje koje su dio balkanske rute”, rekao je Orešković. Na sastanku u Beču, 24. rujna, dodatno će se proširiti rasprava o boljoj kontroli izbjeglica na balkanskoj ruti, rekao je Orešković.

Osim Angele Merkel i grčkog premijera Aleksisa Ciprasa, pozvani su šefovi vlada Slovenije, Hrvatske, Srbije, Albanije, Mađarske, Bugarske, Rumunjske i Makedonije.

Politički analitičar Branko Caratan očekuje da bi taj mini summit mogao iznijeti i neke konkretne poteze. Prije svega, kaže, treba zaustaviti rat u Siriji…‘‘Drugo, tu postoji veliki interes Turske da su uključi u EU. Nadalje, tu je i stari politički sukob između Grka i Turske, tu je konflikt interesa jer Grčka ne priznaje Makedoniju. Na tom putu se nalazi niz problema koje treba jedan po jedan rješavati.

‘‘U Bratislavi se razgovaralo o gospodarstvu, a važna tema bila je i terorizam. Što se tiče osnivanja Europskog obrambenog fonda tu ima još dosta upitnika.”

Caratan misli da europska vojska ne bi riješila problem.

‘‘Vlastita vojska pretpostavlja jednu solidnu i dogovorenu vanjsku politiku, a nje nema. Nje nema prije svega zato što postoje veoma jaki interesi, posebno ovih p0jedinih velikih ili ekonomski jakih država. Onako kako je zamišljena, ona ne može predstavljati jednu respektabilnu silu zastrašivanja prema bilo kome.‘‘

Problem je, nastavlja, što EU nije monolitna i što postoje velike interesne razlike. Neke zemlje, poput Francuske i Njemačke ekonomski su i dalje stabilne dok su primjerice Španjolska i Italija zaronile u krizu. Tu je i podjela na stare i nove članice, ali isto tako EU nije jedinstvena po pitanju migrantske politike. Konkretne mjere možda će se povući tek nakon izbora u Francuskoj i Njemačkoj 2017.

‘‘Tu se problem imigranata koristi za unutarpolitičke svrhe. Čitav problem se prezentira lažno tako da bi se postigao veći uspjeh na izborima. I naravno tu onda cvatu radikalno desne stranke.‘‘ Konkretne mjere za ujedinjenje Europe, migrantsku krizu i sve ostale probleme koji posljednje vrijeme pritišću kontinent, možda bi mogle biti povučene za pola godine na summitu u Rimu.